Desetine hiljada ljudi stigli su posljednjih dana, nakon pada režima jednog od najokrutnijih svjetskih tiranina Bašara al-Asada, iz raznih dijelova Sirije u predgrađe Damaska, gdje se nalazi najzloglasniji zatvor Saydnaya (Sednaya), zapravo logor i mučilište poznato kao ‘ljudska klaonica‘, nadajući se pronaći i osloboditi nestale članove svojih porodica, prenosi Jutarnji.
Protekla dva dana mnoštvo je bilo u potrazi za najbližima, no u ponedjeljak je nada ustupila mjesto očaju. Unatoč informacijama o mnoštvu zatvorenika koji se još nalaze u podzemnim ćelijama, nakon otvaranja teških željeznih vrata duž hodnika ustanovljeno je da su ćelije prazne.
Ljudi su maljevima, lopatama i bušilicama bušili rupe u podovima i zidovima, tražeći tajne tamnice o kojima se govorilo i osluškujući ne bi li čuli kakav zvuk iz podzemlja, no nije pronađeno ništa.
Nakon što su pobunjenici oslobodili desetine ljudi iz vojnog zatvora Saydnaya u nedjelju kada je Damask pao, gotovo ntko više nije pronađen. Pripadnici civilne zaštite, koji su pomagali u potrazi, bili su jednako zbunjeni kao i porodice oko toga zašto više zatvorenika nije pronađeno. Čini se, kako su zaključili, da je u Saydnayi posljednjih sedmica držano manje zatvorenika.
No, bez obzira na sve, rijetki su odustajali, što najbolje pokazuje koliko se Saydnaya moćno ocrtava u umovima Sirijaca kao samo srce Asadove brutalne policijske države. Tokom Asadove vladavine, a posebno nakon početka masovnih prodemokratskih protesta 2011. godine, čije je brutalno gušenje dovelo do izbijanja surovog građanskog rata koji je trajao 13 godina, sve do početka iznenadne, munjevite ofenzive sunitskih pobunjeničkih snaga predvođenih grupom Hayat Tahrir al-Sham (HTS), bilo kakva naznaka neslaganja mogla je dovesti nekoga u Saydnayu, a malo se onih koji su tamo završili ikad više pojavilo. U zatvoru su bili zatočeni muškarci, žene i djeca.
Godine 2017. Amnesty International je procijenio da je tamo u to vrijeme bilo zatočeno od 10.000 do 20.000 ljudi "iz svih sektora društva" i da su svi oni predviđeni za "istrebljenje", kako je prenijela agencija AP. Hiljade ljudi su ubijene u čestim masovnim pogubljenjima, izvijestio je Amnesty, pozivajući se na svjedočanstva oslobođenih zatvorenika i zatvorskih službenika. Zatvorenici su bili podvrgnuti neprestanoj torturi, žestokim premlaćivanjima i silovanjima. Gotovo svakodnevno su čuvari obilazili ćelije kako bi prikupili tijela zatvorenika koji su preko noći umrli od povreda, bolesti ili gladi.
Neki su zatvorenici pali u psihozu i izgladnjivali se, izvijestila je grupa za ljudska prava.
Procjenjuje se da je 150.000 ljudi zarobljeno ili nestalo u Siriji od 2011. godine, a vjeruje se da su desetine hiljada njih prošli kroz Saydnayu.
"Ljudi su očekivali da će ih biti puno više. Drže se za zadnji tračak nade", rekao je Ghayath Abu al-Dahab, glasnogovornik Bijelih kaciga, sirijske grupe za potragu i spašavanje, koja je djelovala u područjima pod kontrolom pobunjenika širom cijele zemlje.
Bijele kacige su u međuvremenu izvijestile da su završili svoju operaciju potrage za mogućim zarobljenicima u tajnim ćelijama ili podrumima zloglasnog sirijskog vojnog zatvora i da nikoga nisu pronašli. Specijalizirani timovi potpomognuti jedinicama pasa K9 i pojedincima upoznatim s rasporedom pročešljali su zatvor u ponedjeljak.
"Pretraga nije otkrila nikakva neotvorena ili skrivena područja unutar objekta", stoji u saopćenju Bijelih kaciga, kako je javio BBC.
Pet timova Bijelih kaciga, s dva tima sa psima, došli su u Saydnayu pomoći u potrazi. Čak su doveli i zatvorskog električara, koji je imao tlocrt i otvorio svaki šaht, ventilacijske i kanalizacijske otvore. Abu al-Dahab kaže da dokumenti kojima raspolaže civilna zaštita pokazuju da je više od 3500 zarobljenika bilo u Saydnayji do tri mjeseca prije pada Damaska, ali njihov broj je možda bio manji do trenutka kada je zatvor napadnut, rekao je.
