Generalni sekretar NATO-a nudi ruku saradnje. Predsjednik Donald Trump bi je trebao prihvatiti.
Sastanak generalnog sekretara NATO-a Marka Ruttea s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom prošle sedmice došao je u pravom trenutku.
Prije toga, Trump je kritikovao članice saveza zbog, kako je smatrao, nedovoljnog angažmana u sukobu koji Sjedinjene Američke Države i Izrael vode protiv Irana.
Dok Teheran ne pokazuje znakove popuštanja, a Hormuški moreuz i dalje ostaje zatvoren, Rutteova posjeta Washingtonu dogodila se usred rastućeg osjećaja o ograničenjima američke vojne moći, pišu Reuf Bajrović i Richard Kraemer za The Jerusalem Strategic Tribune.
Ta ograničenja, zajedno sa sve jačom saradnjom Kine, Rusije i Irana, podsjećaju da Sjedinjene Američke Države ne mogu same nositi globalne sigurnosne izazove. Evropa je već počela poduzimati korake u pravom smjeru, a američka sigurnost bila bi jača ako bi Washington uzvratio istom mjerom.
Rutte je Trumpu prenio obnovljenu posvećenost Evrope NATO savezu. Među evropskim liderima izdvojio se po tome što otvoreno priznaje ključnu ulogu Sjedinjenih Američkih Država u zaštiti evropske sigurnosti.
Njegova poruka u Bijeloj kući, prema svemu sudeći, je prihvaćena, jer je Trump privremeno ublažio kritike na račun NATO-a.
Rutte je naglasio da su Francuska djelimično, a Španija u potpunosti odbile dati SAD-u pristup svom zračnom prostoru, dok su druge članice NATO-a bile spremnije na saradnju, uključujući Njemačku, na čije se vojne baze Washington i dalje oslanja.
S obzirom na to da većina građana tih zemalja ne podržava rat protiv Irana, njihove vlade ipak razumiju stratešku potrebu održavanja odbrambene saradnje sa Sjedinjenim Američkim Državama.
Rutte predvodi NATO čije evropske članice konačno ozbiljnije pristupaju pitanjima odbrane. U godišnjem izvještaju NATO-a za 2025. godinu navodi se da su evropske članice zajedno s Kanadom povećale izdvajanja za odbranu za 20 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Prvi put od samita u Walesu 2014. godine, sve članice izdvajaju najmanje dva posto svog bruto domaćeg proizvoda za osnovnu odbranu.
Poljska, Latvija i Litvanija već izdvajaju 3,5 posto BDP-a, što je nivo kojem su se evropski saveznici obavezali za 2025. godinu. Osim toga, dogovoreno je i dodatnih 1,5 posto za ulaganja povezana s odbranom, uključujući infrastrukturu i sajber sigurnost.
I to u pravom trenutku. Dok Rusija nastavlja napade dronovima i raketama na Ukrajinu, Iran pokazuje da može djelovati vrlo agresivno. Već u prvim sedmicama sukoba Teheran je demonstrirao sposobnost lansiranja balističkih projektila prema Evropi.
