Albin Kurti: Muslimanske zemlje koje odbijaju priznati Kosovo čine veliku grešku

U međuvremenu, iako su se Izrael i Kosovo formalno međusobno priznali tek prije nešto više od godinu dana, politika Tel Aviva prema Kosovu dugo je bila neagresivna. Čak i prije formalnog priznanja, za koje je lobirala administracija bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpa, Izrael je podržao kampanje Kosova za članstvo u Međunarodnom monetarnom fondu i Svjetskoj banci.

Uprkos tome, prošlogodišnja objava Kosova o njegovoj odluci da prizna Jerusalim kao glavni grad Izraela šokirala je mnoge muslimanske zemlje, s obzirom na osjetljivost ovog pitanja u muslimanskom svijetu.

Sve ovo postavlja pitanje kakav je trenutni stav Prištine o palestinskoj stvari i Palestini.

„Mislim da, kao što svi znamo koliko je palestinski narod propatio, oni ne trebaju zanemariti stradanje Albanaca na Kosovu, koji su preživjeli genocid u Srbiji“, rekao je Kurti.

On, međutim, negira da je odluka iz Trumpove ere o priznavanju Jerusalema kao glavnog grada Izraela na bilo koji način bila oblik odmazde protiv zvaničnog palestinskog stava o nepriznavanju Kosova.

"To nema nikakve veze s našim stavom prema palestinskom narodu i njihovoj stvari", rekao je. “Želimo da imamo dobre odnose s Palestinom, palestinskim vlastima i Palestincima kao narodom.”

Prošle godine Kosovo se pridružilo nekoliko arapskih i muslimanskih država u označavanju libanske milicije Hezbollah koju podržava Iran terorističkom grupom. Na pitanje o pozadini te odluke, Kurti je rekao da "nije teško prepoznati teroriste i nasilne ekstremiste".

On je dodao: „U skladu sa našim uverenjima i vrednostima, na kojima gradimo svoju zemlju i na kojima donosimo odluke i na kojima usmjeravamo buduće generacije, takvu odluku smo donijeli na Kosovu i dio smo globalne koalicije protiv nasilnog ekstremizma i terorista.

“Također smo osudili sve napade i aktivnosti Hezbollaha, a također i Daesha (tzv. Islamske države).”

Kurti je također rekao da je zaprepaštem nedavnim napadom Huta u Jemenu na aerodrom u Abu Dabiju i njihovim stalnim napadima na civilne ciljeve u Saudijskoj Arabiji, dodajući da se takvi akti nikada ne mogu tolerirati.

Da li to znači da se slaže da Huti treba da budu označeni kao teroristička grupa?

„Da, mislim da su svi ovi napadi na civile terorističke akcije“, rekao je on.

Kosovo, kao i Bosna, ima svojih problema sa domaćim teroristima-  jedan broj  građana napustio je zemlju kako bi se pridružio ISIL-u prije nekoliko godina. Kurti je rekao da u njegovoj zemlji nema mjesta za toleriranje ekstremističke ideologije.

„Bilo je par stotina ljudi sa Kosova koji su se, nažalost, uključili u ove ratove“, rekao je on. “Neki od njih se nikada nisu vratili, a za one koji su se vratili, formirali smo neke rehabilitacijske programe. Neki su i na izdržavanju kazne u zatvoru.

“Bilo je određene manipulacije određenim pojedincima. Mogu zamisliti da je to bilo zbog njihovog nedostatka obrazovanja, a možda i zbog nezaposlenosti i socijalne bijede - moramo imati određenu osjetljivost prema situaciji. Međutim, to nas nikada neće spriječiti da oštro osudimo nasilni ekstremizam.”

'Kurtinomics' i Saudi Vision 2030

Na početku našeg intervjua, Kurti je čestitao saudijskom rukovodstvu i narodu povodom novonajavljenog godišnjeg „Dana osnivanja“, koji će se u Kraljevini slaviti 22. februara svake godine. Tokom našeg razgovora, činilo se da je u toku sa najnovijim dešavanjima u Saudijskoj Arabiji.

„Mislim da bi građani Kosova, ali i ljudi na Balkanu i u Evropi, trebalo da znaju više o reformama i napretku u Saudijskoj Arabiji“, rekao je on. „Želimo da ojačamo saradnju sa Kraljevinom. To je veoma bogata zemlja, kako po svojoj kulturi i historiji, tako i po prirodnim resursima i ekonomskom razvoju.”

Reforme o kojima je Kurti govorio su one koje se odvijaju u okviru plana Vizija 2030. princa prestolonasljednika Mohammada bin Salmana. To uključuje diverzifikaciju privrede kako bi se smanjila njena zavisnost od nafte; otvaranje radnih mjesta za saudijske mlade, koji čine većinu stanovništva; uvođenje do tada nezamislivih društvenih sloboda i vjerskih reformi; i nemilosrdno suzbijanje korupcije.

U međuvremenu, Kurti i njegova stranka trijumfovali su na izborima na Kosovu prošle godine na osnovu kampanje „poslovi i pravde“ koja je bila fokusirana na stvaranje mogućnosti za mlade ljude i žene i obećanje da će se boriti protiv korupcije.

On vidi sličnosti u nedavnim dešavanjima u dvije zemlje i priliku za unapređenje saradnje. U tom cilju, on je pozvao Rijad da iskoristi prilike i uloži velika sredstva na Kosovu.

“Sa našom vladom se borimo protiv korupcije,” rekao je on. “Ne postoji tolerancija  za korupciju, a takođe razvijamo našu ekonomiju. Na primjer, prošle godine smo zabilježili za dvije trećine veći izvoz nego godinu ranije. Budžetski prihodi su povećani za jednu trećinu.

“Također je povećan poslovni promet, dok su direktne strane investicije porasle za više od 50 %. Ove brojke pokazuju da Kosovo napreduje — a najbolji način za veći napredak je ulaganje u već postojeći napredak.”

“Kada se ljudi nadaju, radije bi trošili nego štedjeli , ako ekonomija raste”, rekao je Kurti. „Jer kada očekujete kišne dane u budućnosti, radije štedite nego trošite. Onda kada ljudi vide da vlast nije korumpirana (elita), spremniji su da plaćaju poreze i druge doprinose. Zato su budžetski prihodi na Kosovu, poreski prihodi, povećani za trećinu bez promjene fiskalne politike.

“Posljednja stvar je da je poreska uprava počela da ima veću disciplinu nego prije. Borba protiv korupcije i kriminala pomaže ne samo zajedničkim vrijednostima ljudi već i zdravlju privrede. S druge strane, naša dijaspora, koja je ogromna i posebno koncentrisana u Evropi na njemačkom govornom području, poslala je još više doznaka kući nego prije.

“Osnovali smo i privredni sud i na ovaj način želimo da stvorimo dobro okruženje za poslovanje. Kosovo ima euro kao valutu i veoma mlado stanovništvo; prosječna starost je 30 godina, iako smo stari narod. Nalazimo se u srcu Balkana, blizu evropskih tržišta. U isto vreme, Kosovo je zemlja koja nikada ne zaboravlja svoje prijatelje i želi da ima dobre odnose sa svim miroljubivim narodima u svijetu.”

Što se tiče borbe protiv korupcije, Kurti je priznao da njegova vlada ima planinu koje tek treba da ostvare. „Korupcija na Kosovu je u prošlosti bila visoka i nije u potpunosti iskorenjena“, rekao je on. „Ali bio je prilično koncentrisan na vrhu, tako da nije bilo efekta curenja. Korupcija je bila koncentrisana na vrhu i sada smo je zaustavili, na vrhu, promjenom vlasti putem demokratskih izbora. Ovo je prva tačka.

“Druga stvar je da nije dovoljno ne biti korumpiran; takođe treba da budete nepotkupljivi. I mislim da je naša vlada kabinet ministara koji su dobro obrazovani, dobri profesionalci — ljudi koji ne žele da se bogate od politike.

“Svim našim prijateljima i aktivistima poručujemo: Ko želi da se jako obogati, okušajte sreću i vještine u privatnom sektoru. U javnoj službi državnih institucija treba da služite. Dakle, služenje je naš poziv, prema našim sposobnostima i znanju.”

Gledajući u budućnost i prilike koje su pred Kosovom, Kurti ističe potencijal sektora informacionih i komunikacionih tehnologija, prerade drveta i metala, poljoprivrede i obnovljive energije. Dodao je da se u svojoj ulozi premijera raduje aktivnom angažmanu u promociji ovih sektora.