AK Partija obilježava 25 godina: Od osnivanja do najduže vladavine u višestranačkoj Turskoj

AK Partija u turski politički život ušla je 14. augusta 2001. godine kao 39. politička stranka u zemlji. Osnovao ju je „Pokret čestitih ljudi“, predvođen bivšim gradonačelnikom Istanbula Recepom Tayyipom Erdoğanom.

U osnivačkoj deklaraciji Erdoğan je poručio da će dan osnivanja stranke ostati zapamćen kao početak nove ere u turskoj političkoj historiji.

Nakon završetka procesa osnivanja, Erdoğan je jednoglasno izabran za predsjednika na sastanku Osnivačkog odbora AK Partije 16. augusta 2001. godine.

Prva izborna pobjeda i dolazak Erdoğana na vlast

Samo 15 mjeseci nakon osnivanja, AK Partija izašla je na opće izbore 3. novembra 2002. godine. Osvojila je 34,28 posto glasova i postala vodeća politička snaga, iako Erdoğan zbog političke zabrane nije mogao biti kandidat.

Formirana je 58. vlada Republike Turske, koju je predvodio Abdullah Gül.

Nakon ukidanja političke zabrane izmjenama Člana 312. Turskog krivičnog zakona, Erdoğan je na ponovljenim izborima u Siirtu 9. marta 2003. godine izabran u Veliku narodnu skupštinu Turske.

Samo nekoliko dana kasnije, 15. marta 2003. godine, nakon ostavke Gülove vlade, Erdoğan je formirao 59. vladu Republike Turske i postao premijer.

AK Partija je na lokalnim izborima 2004. godine osvojila 41,7 posto glasova i vlast u ukupno 1.750 općina, uključujući 12 gradskih općina.

Na općim izborima 2007. godine osvojila je 46,58 posto glasova i ponovo formirala većinsku vladu.

Pokušaj zatvaranja stranke

Jedan od najvećih političkih izazova AK Partije dogodio se 2008. godine, kada je tadašnji glavni javni tužilac Vrhovnog suda Abdurrahman Yalçınkaya podnio Ustavnom sudu optužnicu kojom je zatraženo zatvaranje AK Partije i petogodišnja politička zabrana za 71 osobu, među kojima su bili predsjednik Abdullah Gül i premijer Erdoğan.

Ustavni sud prihvatio je optužnicu 31. marta 2008. godine.

O slučaju je odlučeno 30. jula iste godine. Za zatvaranje stranke glasalo je šest članova suda, dok ih je pet bilo protiv. Kako nije ostvarena ustavno propisana kvalifikovana većina, zahtjev za zatvaranje AK Partije nije prihvaćen.

Erdoğan postaje prvi direktno izabrani predsjednik

Na referendumu 2010. godine, kojim su predložene izmjene Ustava iz 1982. godine, 57,88 posto birača glasalo je za ustavne promjene.

AK Partija je na općim izborima 2011. godine osvojila 49,83 posto glasova, dok je na lokalnim izborima 2014. dobila 45,54 posto i osvojila 818 gradonačelničkih pozicija, uključujući 18 gradskih općina.

Nakon završetka mandata Abdullaha Güla, Erdoğan je 10. augusta 2014. godine izabran za predsjednika Turske sa 51,79 posto glasova. Postao je prvi predsjednik Turske izabran direktno na izborima.

Nakon njegovog odlaska sa čela stranke, AK Partiju preuzeo je Ahmet Davutoğlu.

Povratak Erdoğana na čelo stranke

AK Partija je pod Davutoğluovim vodstvom prošla kroz parlamentarne izbore 2015. godine. Nakon što na izborima 7. juna nije uspjela osigurati većinu, na prijevremenim izborima 1. novembra ponovo je osvojila dovoljan broj mandata za formiranje većinske vlade.

Na drugom vanrednom kongresu 22. maja 2016. godine za predsjednika AK Partije izabran je Binali Yıldırım, jedan od osnivača stranke. Yıldırım je formirao 65. vladu i postao premijer.

Nakon neuspjelog pokušaja vojnog udara 15. jula 2016. godine dodatno se učvrstila saradnja AK Partije i MHP-a, koja je kasnije prerasla u „Narodni savez“.

Ustavne promjene i predsjednički sistem

Referendum održan 16. aprila 2017. godine predstavljao je jednu od ključnih prekretnica u političkoj historiji Turske.

Ustavne promjene podržalo je 51,41 posto birača, dok je 48,59 posto glasalo protiv. Time je otvoren put prelasku Turske na predsjednički sistem vlasti.

Promijenjena je i odredba prema kojoj izabrani predsjednik prekida članstvo u političkoj stranci.

Erdoğan se nakon 979 dana vratio u AK Partiju, a na vanrednom kongresu 21. maja 2017. godine ponovo je izabran za predsjednika stranke. Dobio je svih 1.414 važećih glasova.

„Narodni savez“ i izbori 2018. godine

Izmjenama izbornog zakonodavstva omogućeno je formiranje izbornih saveza političkih stranaka. AK Partija i MHP formirali su „Narodni savez“, koji je prvi put testiran na izborima 24. juna 2018. godine.

Erdoğan je osvojio 52,59 posto glasova i postao prvi predsjednik Turske u novom predsjedničkom sistemu.

AK Partija osvojila je 42,56 posto glasova na parlamentarnim izborima i završila izbore kao vodeća stranka.

Erdoğan je 9. jula položio zakletvu, nakon čega je objavljen sastav prvog predsjedničkog kabineta u novom sistemu.

Na 6. redovnom velikom kongresu AK Partije, održanom 18. augusta 2018. godine, Erdoğan je ponovo izabran za predsjednika stranke sa svih 1.380 važećih glasova.

Lokalni izbori i pandemija

Na lokalnim izborima 2019. godine AK Partija i MHP nastavili su saradnju kroz „Narodni savez“. AK Partija osvojila je 44,33 posto glasova i ponovo postala vodeća stranka.

Proces pripreme 7. redovnog velikog kongresa AK Partije prekinut je u martu 2020. godine zbog pandemije COVID-19. Kongres je nastavljen nakon ublažavanja epidemioloških mjera i održan je 24. marta 2021. godine.

Erdoğan je ponovo izabran za predsjednika AK Partije sa svih 1.428 važećih glasova.

Izbori 2023. godine

Predsjednički i parlamentarni izbori održani su 14. maja 2023. godine.

Erdoğan je kao kandidat „Narodnog saveza“ osvojio 49,52 posto glasova, ali nije prešao prag od 50 posto potreban za pobjedu u prvom krugu.

AK Partija osvojila je 35,62 posto glasova i 268 mjesta u parlamentu.

U drugom krugu, održanom 28. maja, Erdoğan je osvojio 52,18 posto glasova i ponovo izabran za predsjednika Turske.

AK Partija je tako zadržala status stranke koja je bila vodeća na svim općim izborima na kojima je učestvovala od osnivanja.

Na 4. vanrednom velikom kongresu 7. oktobra 2023. godine Erdoğan je ponovo izabran za predsjednika AK Partije, osvojivši svih 1.399 važećih glasova.

Izborni udarac 2024. godine

Na lokalnim izborima 31. marta 2024. godine AK Partija osvojila je 35,49 posto glasova, odnosno 24 pokrajinske i 357 okružnih općina.

Erdoğan je nakon izbora najavio preispitivanje izbornih rezultata i promjene unutar stranačke organizacije.

Uslijedile su smjene predsjednika pokrajinskih i pojedinih okružnih organizacija u više dijelova zemlje.

Obnova stranke

Na 8. redovnom velikom kongresu AK Partije, održanom 23. februara 2025. godine, izvršena je značajna rekonstrukcija stranačkog rukovodstva.

Od 75 članova novog Centralnog odbora za odlučivanje i upravljanje, 36 članova zadržalo je svoje pozicije, dok je 39 novih članova ušlo u rukovodstvo. Time je obnovljeno 52 posto ovog tijela.

Na kongresu su osnovana i tri nova direktorata: za odnose s turkijskim državama, zdravstvenu politiku te kulturnu i umjetničku politiku.

Proces promjena nastavljen je i tokom 2026. godine. Petnaest pokrajinskih predsjednika smijenjeno je u Adani, Adıyamanu, Afyonkarahisaru, Ardahanu, Bitlisu, Çanakkaleu, Diyarbakiru, Elazığu, Giresunu, Karamanu, Muğli, Niğdeu, Orduu, Siirtu i Tunceliju.

„Turska bez terorizma“

Jedan od ključnih političkih procesa koji je obilježio posljednje godine jeste inicijativa „Turska bez terorizma“, pokrenuta na inicijativu lidera MHP-a Devleta Bahçelija 22. oktobra 2024. godine, a koju je podržao Erdoğan.

U okviru tog procesa predsjednik Velike narodne skupštine Turske Numan Kurtulmuş formirao je Nacionalnu komisiju za solidarnost, bratstvo i demokratiju. Komisija je počela rad 5. augusta 2025. godine.

Izvještaj komisije usvojen je 18. februara 2026. godine kvalifikovanom većinom.

Novi korak napravljen je 5. augusta 2026. godine, kada je Velikoj narodnoj skupštini podnesen prijedlog zakona o jačanju nacionalne solidarnosti i društvene integracije.

Prijedlog predviđa postupke nakon odluke Vijeća nacionalne sigurnosti kojom bi se potvrdilo da su PKK/KCK i povezani subjekti prekinuli aktivno djelovanje i predali oružje i municiju pod svojom kontrolom.

Parlamentarni Odbor za pravosuđe prihvatio je prijedlog 8. augusta, a Velika narodna skupština ga je 10. augusta usvojila sa 467 glasova za, 87 protiv i sedam suzdržanih.

Četvrt vijeka AK Partije

Od osnivanja 2001. godine AK Partija prošla je kroz zabranu političkog djelovanja njenog osnivača, pobjede na izborima, pokušaj vlastitog zatvaranja, promjenu ustavnog sistema, višestruke rekonstrukcije rukovodstva i formiranje političkog saveza sa MHP-om.

Recep Tayyip Erdoğan ostao je centralna figura stranke tokom gotovo cijelog njenog 25-godišnjeg postojanja. AK Partija danas obilježava četvrt vijeka političkog djelovanja kao stranka koja je, uz različite promjene političkog sistema i savezništava, obilježila najduži period neprekidne vlasti u višestranačkoj historiji Turske.