Ponovno uspostavljanje baze aviokompanije Wizz Air donijelo je snažan rast Međunarodnom aerodromu u Tuzli, koji je u prvom kvartalu ove godine zabilježio najveći porast broja putnika među svim aerodromima u BiH te se opet pozicionirao kao druga najprometnija zračna luka u državi.
Podaci Direkcije za civilno vazduhoplovstvo Bosne i Hercegovine (BHDCA) pokazuju da je tuzlanski aerodrom u prvom kvartalu opslužio gotovo 98 hiljada putnika, čime je pretekao Banja Luku i ponovo se pozicionirao kao drugi najprometniji aerodrom u državi.
Naime, prema podacima BHDCA, tuzlanski aerodrom je od januara do marta imao 97.936 putnika, što je za 36.628 više u odnosu na isti period prošle godine. Osim znatnog rasta broja putnika, rastao je i broj operacija i to sa 292 na 641 let.
Nakon Tuzle, slijedi banjalučki aerodrom sa 88.363 putnika i 903 leta, što je blagi pad u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, kada su zabilježena 88.653 putnika i 948 letova. Najviše putnika, kao i ranijih godina, imao je sarajevski aerodrom i to 368.184 putnika i 3.538 operacija, što predstavlja rast u odnosu na isti period prošle godine, kada su imali 333.802 putnika i 3.447 letova.
Za pet mjeseci 220 hiljada putnika, najbolji rezultati u maju
Direktor Međunarodnog aerodroma u Tuzli Dževad Halilčević za Klix.ba kaže da posljednji podaci BHDCA direktno potvrđuju benefite ponovnog uspostavljanja Wizz Airove baze s dva bazna aviona. On naglašava da je od početka ove godine do danas prevezeno 220 hiljada putnika, a samo u maju ih je bilo više od 55 hiljada.
"To su veoma dobri rezultati i nadamo se da će nadolazeći ljetni period donijeti još veći broj putnika. Također, nadanja su i da će aktuelna globalna dešavanja biti vraćena u normalne tokove te da će putovanja biti znatno više prisutna", kaže Halilčević.
U ovom trenutku, ono što je loše po avijaciju i dalji rast tuzlanskog aerodroma jeste trenutna geopolitička situacija. Naime, rast cijena kerozina, moguće nestašice goriva, zatvaranje dijela zračnog prostora prema Bliskom Istoku, najave ukidanja ili suspendiranja pojedinih linija, ali i pitanje subvencija i aviotaksi, ponovno su otvorili raspravu o tome koliko su manji aerodromi otporni na globalne poremećaje.
