Abazović uvodi Crnu Goru u "Otvoreni Balkan". Sprema se haos!

Predsjednik Crne Gore Milo Đukanović saopćio je nedavno na Javnom servisu da bi pokušaj uvođenja Crne Gore u "Otvoreni Balkan" od strane Vlade koja je izgubila povjerenje bila ravna veleizdaji. Ukoliko bi se to desilo, Đukanović je uvjeren da će to pitanje završiti na sudu.

Dritan Abazović, premijer 43. Vlade Crne Gore, koja je smijenjena i u tehničkom je mandatu u narednih 15 dana trebalo bi donijeti odluku o ulasku Crne Gore u "Otvoreni Balkan", najavljuje najstariji crnogorski dnevni list Pobjeda.

Ovaj medij ističe i da je odluka moguća "i pored negativne analize Ministarstva evropskih poslova kao i protivljenja većine u parlamentu".

"Dva izvora Pobjede, bliska samom vrhu Vlade, navela su da je pristupanje Crne Gore "Otvorenom Balkanu" već "završena stvar".

Za tu odluku premijer je obezbijedio podršku komesara za proširenje Olivera Varhelyija, ali i djelovi američke administracije, predvođeni Gabrijelom Escobarom su naglasili da nemaju ništa protiv" ističu izvori našeg lista, blizak vrhu izvršne vlasti - ukoliko je to odluka koju bi podržala većina u crnogorskom parlamentu.

Pobjeda piše i da će Abazović i potpredsjednik Vlade i predsjednik SNP-a Vladimir Joković, koji su inicijatori tog plana, da se pozovu na Ustav po kome "Vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku države" i da neće biti potrebna ratifikacija te odluke u parlamentu.

"Ni za druge regionalne inicijative poput Berlinskog procesa nije bilo ratifikacije", kaže drugi izvor Pobjede.

Od "stare" parlamentarne većine ozbiljnu rezervu prema "Otvorenom Balkanu" iskazivale su Demokrate Alekse Bečića.

Medijska priprema i pritisak Beograda da Vlada odlazećeg premijera donese odluku o ulasku u "Otvoreni Balkan" traje već danima, a nakon predsjednika SNP-a i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića javila su se dva bliska saradnika Aleksandra Vučića: Bojan Panaotović i Predrag Rajić, koji su to tražili eksplicitno. Nezvanična saznanja Pobjede govore da je Abazovićev kabinet pritisnut da ubrza pristupanje ovoj asocijaciji i zbog potpune revitalizacije Berlinskog procesa, ali i negativnog stava Evropskog parlamenta o "Otvorenom Balkanu".

Iz Vlade sinoć nisu odgovorili na pitanja Pobjede kada je Vlada planirala da se odredi prema inicijativi "Otvoreni Balkan" i hoće li se na Vladi razmatrati analiza Ministarstva evropskih poslova.

Analiza o prednostima i manama "Otvorenog Balkana", koju je uradio MEP na čijem je čelu bila Jovana Marović, koja je podnijela ostavku na tu funkciju, je bila negativna.

"Uklanjanje svih granica u regionu rizičan je potez, imajući u vidu postojanje "Balkanske rute" kojom se vrše različite kriminalne aktivnosti – navodi se u analizi "O prednostima i manama učešća u regionalnoj inicijativi Otvoreni Balkan", koju je uradilo Ministarstvo evropskih poslova (MEP).

Iz MEP-a su u analizi naveli da su, imajući u vidu pažnju koju regionalna inicijativa "Otvoreni Balkan" privlači i brojna politička tumačenja koja su prisutna u javnosti, stava da tako ozbiljna pitanja treba da budu predmet stručnih analiza, odnosno distancirana od dnevno-političkih potreba i politikantstva.

Ukazuje se da, za sada, "Otvoreni Balkan" funkcionira kroz susrete na najvišem političkom nivou, prilikom kojih lideri usaglašavaju dalje korake ka potpunom brisanju granica između tri države po uzoru na četiri slobode kretanja: ljudi, robe, usluga i kapitala.

Ističe se da je poziv da se pridruže ostale tri države zapadnog Balkana otvoren, ali da se primjećuju izvjesni nedostaci u sprovođenju zamišljenih mjera.

"To se, prije svega, odnosi na nedostatak pravnog okvira kojim se inicijativa formira, kao i nedostatak institucionalnih mehanizama koji bi vršili nadzor, evaluaciju i davali preporuke za buduću integraciju i, naposljetku, određeni stepen netransparentnosti", navodi se u analizi.

Ističe se da projekat nema mapu puta, strategiju, institucionalni okvir, niti ugovor kojim se uspostavlja, a koji garantuje ravnopravan odnos i položaj država koje u njemu učestvuju.

Navodi se da projekat nema metodologiju koja bi pomogla u mjerenju uspjeha, niti bilo kakav nadzorni administrativno-tehnički organ, koji bi vršio neophodne evaluacije i predlagao mjere.

"Memorandumi i sporazumi počivaju na obećanju da je pravni okvir inicijative usklađen sa pravnom tekovinom Unije. U praksi, svaki međunarodni ugovor koji nije usklađen sa pravnom tekovinom EU po prijemu države u članstvo mora biti poništen ili revidiran", kaže se u analizi.

Ukazuje se da sporazumi ne predviđaju mehanizme za rješavanje sporova, osim pregovora između ugovornih strana i da je zasnovana na harizmama lidera.

Podsjeća se i da je samo Srbija ratificirala pet sporazuma iz inicijative, dok Albanija i Sjeverna Makedonija nisu ratificirale niti jedan.

Odlazeći premijer Dritan Abazović je na samitu te inicijative u septembru u Beogradu nagovijestio ulazak Crne Gore u "Otvoreni Balkan".

"Otvoreni Balkan je uspješna inicijativa. Nije riječ kako se inicijativa zove već da je inicijativa funkcionalna. Ova inicijativa je funkcionalna – poručio je Abazović navodeći da očekuje da će Crna Gora uskoro postati članica te inicijative.

"Ja sam premijer koji donosi teške odluke", rekao je tada Abazović.

On preporučuje da se pročita Analiza o "Otvorenom Balkanu" koju je Vlada objavila, povukla, pa opet objavila na sajtu dojučerašnje potpredsjednice Jovane Marović.

"Po meni, Open Balkan je lansiran od strane ljudi koji su izgubili povjerenje u realnost evropske perspektive za njihove zemlje. Lansirano je od strane, prije svega, Srbije, Albanije, a onda kasnije se tome pridružila Sjeverna Makedonija. Tri druge države nisu se pridružile toj inicijativi. Dakle, ta inicijativa već je samim tim hendikepirana u odnosu na Berlinski proces, jer nije dovoljno inkluzivna", naglasio je Đukanović.