Procenat onih koji su se izjasnili za "da" – 5,3 odsto, manji je i u odnosu na ankete koje su davale odgovor na pitanje o ulasku Srbije u NATO, ili o uvođenju sankcija Rusiji.
Piše: Almir Mehonić
Srbijanski mediji, analitičari i političari danima i nedjeljama prije zasjedanja Generalne skupštine UN po pitanju rezolucije o Srebrenici tamošnju javnost su podgrijevali na ovom pitanju.
Organizovane su specijalne emisije, debate i ustupan je veliki medijski prostor ovoj temi.
Međutim, gotovo da u javni prostor nije mogao dospijeti neko ko bi govorio o genocidu u Srebrenici. Nasuprot tome, u televizijskim emisijama i na naslovnim stranama, redali su se opskurni likovi koji su negirali genocid i pričali sagu o silama koje žele staviti žig Srbima kao genocidnom narodu.
Kako se bližilo glasanje u Generalnoj skupštini u UN o rezoluciji o Srebrenici, koje su predložile Njemačka i Ruanda, sve je bilo jasnije da srpsko javno mnjenje apsolutnom većinom ne prihvata kvalifikaciju da je u Srebrenici 1995. godine počinjen genocid.
To je pokazalo i istraživanje Nove srpske političke misli urađeno za potrebe RT Balkan.
Anketa urađena u periodu od 15. do 22. maja na reprezentativnom uzorku od 1.000 punoljetnih građana na teritoriji cijele Srbije, bez Kosova.
Prema rezultatima ove ankete, na pitanje "Da li po Vašem mišljenju u Srebrenici 1995. godine dogodio genocid", potvrdno je odgovorilo svega 5,3 odsto ispitanika, a oni koji nemaju stav čine 12,7 odsto, dok je čak 82 odsto ispitanika protivi ovakvoj kvalifikaciji.
Procenat onih koji su se izjasnili za "da" – 5,3 odsto, manji je i u odnosu na ankete koje su davale odgovor na pitanje o ulasku Srbije u NATO, ili o uvođenju sankcija Rusiji, pa čak i od onih u vezi sa priznanjem nezavisnosti Kosova.
Istraživanje je pokazalo da nema odstupanja ni kada se uzmu u obzor sve demografske kategorije: pol, uzrast, ali ni na osnovu političkih opredjeljenja ili mjesta prebivališta. Maksimalni postotak za "da" iznosi svega 6 odsto.
Dakle Srbi bez obzira na politička uvjerenja, uzrast, bez obzira da li su muškarci ili žene, svi podjednako negiraju genocid počinjen u Srebrenici nad Bošnjacima.
Ako bi se od ovog procenta oduželi ispitanici koji pripadaju manjinskim narodima poput Bošnjaka, Albanaca, Hrvata ili Mađara, ovaj procenat negiranja genocida bi bio još veći.
Političke stranke u Srbiji koje imaju stav da je u Srebrenici počinjen genocid su godinama na nivou statuatičke greške.
