Predsjedništvo BiH razmatalo je Nacrt budžeta institucija BiH 2. jula, no on tada nije dobio podršku. Članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović glasala je za, član Željko Komšić glasao je protiv, dok je predsjedavajući Denis Bećirović bio suzdržan. Tada je javnosti saopćeno da je razlog neusvajanja budžeta izostanak finansiranja RTV Bosne i Hercegovine kako bi se izdvajanjem sredstava osigurala stabilizacija državnog javnog servisa.
Potom je identičan nacrt budžeta usvojen samo osam dana kasnije, 10. jula, baš pred obilježavanje godišnjice genocida u Srebrenici, kada je okončan još jedan Marš mira. O trenutku održavanja vanredne sjednice Predsjedništva u ovom smislu, sudite sami.
Dakle, u samom nacrtu državnog budžeta se apsolutno ništa nije promijenilo, no to nije spriječilo onoga ko je pisao saopćenje uime Bećirovića da uporedi ovogodišnji budžet sa onim iz 2022. godine, time pokušavajući nimalo spretno prikriti činjenicu da je budžet veći za samo 10 miliona KM u odnosu na onaj iz 2025. godine.
Kao i obično više predizborni pamflet nego informacija, saopćenje dominantno na prvo mjesto stavlja izdvajanja za Ministarstvo odbrane BiH koje "dobija 50 miliona KM dodatnih sredstava", vjerovatno u pokušaju da se odgovori na kritike upućene Bećiroviću o tome da je BiH ispunila sve uvjete da joj NATO uputi poziv za članstvo. Jedan od tih uvjeta jeste praćenje izdvajanja do pet posto budžeta za odbranu, a izdvajanja naše zemlje trenutno se kreće u obimu do jedan posto, ako gledamo optimistično.
Dominantno najveća izdvajanja idu institucijama pod kontrolom kadrova SNSD-a i HDZ-a poput Uprave za indirektno oporezivanje, SIPA-e, Granične policije i sličnima te odražava ranije tvrdnje državnog ministra Srđana Amidžića o tome da se povećanje u suštini odnosi na rast plata i naknada zaposlenika u institucijama BiH, a nikako na Bećirovićevu tvrdnju da se povećanjem plata službenicima na neki način i jačaju "odbrambeni, sigurnosni, pravosudni i diplomatski kapaciteti Bosne i Hercegovine".
