"Želim mu sretan put u Moskvu".
"Miloradu Dodiku želim sretan put u Moskvu", poručio je visoki predstavnik Christian Schmidt.
On je govorio za austrijski magazin Profil.
Ovaj list napravio je intervju s njim i piše o strahu od izbijanja rata u Bosni i Hercegovini.
Schmidt u to ne vjeruje.
"Milorad Dodik, predsjednik Rs, godinama koketira sa idejom da se taj dio otcijepi od Bosne i Hercegovine i negira institucije države i ustav. Za Dodikom je sada raspisan nalog za hapšenje, ali savezne vlasti ne žele da ga izvrše. Svaki pokušaj hapšenja Dodika vjerovatno će naići na otpor, vjerovatno čak i policije Rs-a. To bi zauzvrat moglo pokrenuti opasnu spiralu nasilja, piše Profil.
Ovaj medij prenosi i Dodikove tvrdnje da je Schmidt kriv za sve
Prema Miloradu Dodiku, začetnik sadašnje eskalacije je Christian Schmidt. Od 2021. godine, Schmidt je visoki predstavnik međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini. Prethodno je bio njemački ministar poljoprivrede (CSU).
Gospodine Schmidt, hoće li biti rata u Bosni i Hercegovini?
Christian Schmidt: Ne plašim se eskalacije nasilja. Ali vidim pravnu eskalaciju. Nalazimo se u pravoj nacionalnoj krizi. Milorad Dodik želi potpuno novi ustav Rs. Ovo je dugo planirana priprema za nezavisnost i moguće druge scenarije koji postoje u regionu.
Konkretno, radi se o mogućnosti formiranja nezavisne vojske Rs. Isto tako, scenario ujedinjenja Rs sa Srbijom, možda u konfederaciju.
Hitnije od ovog scenarija je akutno pitanje šta će biti sa Miloradom Dodikom. Za Dodikom, predsjednikom Rs, postoji potjernica Centralnog državnog tužilaštva koju Dodik ne priznaje. Ukoliko se pokuša njihovo hapšenje, postoji opasnost od eskalacije sa policijom Rs. Ko treba da hapsi Dodika? Možda EUFOR, vojnici EU koji vojno osiguravaju mir u Bosni?
Schmidt: Institucije države funkcioniraju. Međutim, moramo biti mudri i oprezni. Prvo odgovorni, Milorad Dodik je u ćorsokaku.
Još jednom: Ko treba da uhapsi Dodika?
Schmidt: Nadležne institucije se moraju pozabaviti ovim pitanjem. Vidjet ćemo šta će iz toga ispasti.
Šta ostaje od države Bosne i Hercegovine u cjelini ako njene institucije ne mogu djelovati na cijeloj teritoriji? Vidimo li ovih dana kraj Bosne i Hercegovine?
Schmidt: Naravno, svi znaju da bi situacija mogla brzo eskalirati; Ali još uvijek ima dovoljno zdravog razuma da mogu reći: ne vidim spremnost na nasilje, čak ni među onima koji žele otcjepljenje Rs.
Da li Milorad Dodik blefira?
Schmidt: Ne, to nije blef, to je ipak pokušaj da se mirnim putem iscrtaju nove granice. Pitanje je, međutim, kome bi to moglo biti u interesu da stvari eskaliraju u Bosni i Hercegovini? Sve je važnije da Dodik planira da odleti u Moskvu u srijedu.
Mislite li da bi se Dodik, kako se priča, vratio u Moskvu, ako zaista odleti u Moskvu?
Schmidt: Zanimljivo pitanje. Napomenuli smo da postoji jedna država članica EU koja je očigledno već razmišljala o zaštiti pratnje.
Mislite na mađarske specijalce koji su nedavno bili u Rs. Viktor Orban je pristalica Dodika, obojica se smatraju Putinovim ljudima.
Schmidt: Ne znam da li gospodin Dodik planira negdje ići. Rekao bih: želim mu sretan put.
Da li bi bila opcija da se gospodin Dodik povuče u Moskvu?
Schmidt:Niko nije zainteresiran da situacija eskalira. Ne bi trebalo biti pobjednika i poraženih. Moj dobar prijatelj, bivši austrijski kancelar i ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg, jednom je rekao: "Ti si previše Nijemac, a premalo Balkanac". Naravno, u Evropi svi razmišljamo relativno racionalno. Ali ponekad na Balkanu postoje stvari koje prkose racionalnosti.
Šta mislite pod tim?
Schmidt: Teško je kada se neko precenjuje. Vjerujem da mnogi ljudi u Rs-u ne podržavaju nužno Dodika, ali postoji određena zavisnost kroz zapošljavanje u napuhanoj državnoj službi. Dodik je Srbima koji rade za institucije centralne vlasti ponudio mogućnost da odu, da se zaposle kod vlasti Rs. Ali trenutno jedva da postoji interes. Strategija da se svi dovedu na svoju stranu ne funkcionira. To su dobre vijesti.
Oni su više puta vrijeđani od strane Dodika i njegovih sljedbenika. Njeno njemačko porijeklo je karikirano i ismijano. Oni se, pak, često pozivaju na "balkanski mentalitet" i nisu baš gadljivi kada su u pitanju balkanski klišei navodne "balkanske iracionalnosti". Je li ovo obostrano batinanje dio toga?
Schmidt: Možda sam ipak postao pomalo Balkanac. Bio sam dobro pripremljen i moji prethodnici su preživjeli slične stvari. Nagomilavanje optužbi koje padaju na mene sigurno bi dovelo do ostavki u Njemačkoj. Svake sekunde.
Moglo bi se sumnjati da je nedostatak ostavki zaista balkanska specijalnost. Samo pogledajte SAD. Milorad Dodik, predsjednik Rs i američki predsjednik Donald Tramp imaju mnogo toga zajedničkog: način na koji govore, o čemu pričaju i kako shvataju moć.
Schmidt: Nećete me tjerati da upoređujem gospodina Dodika sa gospodinom Trumpom. To su dva različita kvaliteta.
Zašto zapravo?
Schmidt: Predsjednik Sjedinjenih Država je lider slobodnog svijeta i najveća svjetska ekonomija. Milorad Dodik, zauzvrat, vlada republikom sa možda 700.000 stanovnika i bruto domaćim proizvodom koji je otprilike jednak onom u Gelzenkirhenu. A on je čovjek gdje je nejasno u čijim je rukama. Ranije sam spomenuo Moskvu.
Do danas, Sjedinjene Države nikada nisu dovele u pitanje jedinstvo Bosne i Hercegovine. Jeste li sigurni da će se Trump držati trenutne bosanske politike SAD-a?
Schmidt: Moje razumijevanje dosadašnjeg stava Trumpove administracije je da pokušava izbjeći što je više moguće izazivanje novih sukoba. I ponekad čujem kritičku i opravdanu zamjerku nama Evropljanima, koji bi trebalo da se bavimo pitanjem zapadnog Balkana.
Da li Evropljani sami treba da vode računa o zapadnom Balkanu?
Schmidt: Po mom mišljenju, Amerikanci bi trebali ostati ovdje. Oni igraju veoma važnu, umirujuću ulogu. Građani Bosne i Hercegovine Amerikance vide kao garante mira.
Već ste spomenuli Mađarsku. Viktor Orban otvoreno podržava Dodika. Kako Evropa može izgledati ujedinjena?
Schmidt: Evropa već zajedno ide naprijed, uprkos svemu. Bosni i Hercegovini je potrebna EU perspektiva. Punopravno članstvo vjerovatno neće biti skoro skoro, ali bi u narednih pet godina trebali barem mladim ljudima u ovoj zemlji ponuditi neku perspektivu. Da ih više ne emigrira.
Čak i punopravno članstvo u EU teško da bi to promijenilo, s obzirom na situaciju u drugim istočnoevropskim državama članicama EU.
Schmidt: Da bi u Bosni i Hercegovini počela bolja vremena, potrebna je čvrsta ekonomska osnova i vladavina prava. I prevladavanje nacionalističkih ideja iz 19. stoljeća.
Vaša kancelarija je također pomalo zastarjela. Kao visoki predstavnik, niste demokratski legitimirani, ali možete poništiti bilo koji zakon ili parlamentarnu odluku. Mnogi u Bosni i Hercegovini vaš ured vide kao uzrok mnogih problema u zemlji, također i zato što vas mnogi političari krive za svoje postupke.
Schmidt: Kada bih mogao mirne savjesti reći: U Bosni i Hercegovini je sve u redu, strukture su u redu, možda se svađaju, ali žele ostati zajedno, onda bih rekao: Zaista je vrijeme da se ide. Ali to nije slučaj.
Možete li razumjeti zašto vas ponekad kritikuju zbog određenog kolonijalnog gesta?
Schmidt: Ja to doživljavam potpuno drugačije. Kada razgovaram s ljudima u Bosni i Hercegovini, oni gotovo uvijek žele napraviti selfije sa mnom. I oni imaju mnogo ideja šta da naručim, pa i u Rs-u, inače. Mislim da van političkog balona mnogi ljudi misle: on ipak nije tako loš.
