Neki stručnjaci za sigurnost pretpostavljaju da će odluka o Dodikovim narednim koracima biti donesena u Kremlju. Takozvani "protesti" Dodikovih pristalica očigledno se vide i kao "probe" za ovaj "Dan D".
"U ratu protiv Bosne i Hercegovine (1992–1995) etnički nacionalisti su pokušali okupirati i otcijepiti dio tada nezavisne i međunarodno priznate države Bosne i Hercegovine kako bi je potom pripojili "velikoj Srbiji". Ovi zločinački nacionalisti su stoga izvršili takozvano "etničko čišćenje" - većina nesrba je protjerana, poslana u koncentracione logore, a mnogi su ubijeni. Ti narodni nacionalisti do danas žele da otcepe "etnički očišćeno" područje i povežu ga sa 'velikom Srbijom'", upozorava Adelheid Wolfl.
Novinarka bečkog lista Der Stanadrd ponovo upozorava na tenzije koje raspiruje Milorad Dodik, prenosi Politicki.ba.
Ona ističe da su se opet intenzivirali napadi na bošnjačke povratničke porodice koje žive u entitetu Rs.
Bošnjački poslanik Ramiz Salkić kritizirao je da policija u Rs-u nije štitila Bošnjake.
"Kada bi policija, državno tužilaštvo i sudovi uradili svoj dio posla i počinioci bili kažnjeni, to bi bilo demotivirajuće za svakog budućeg napadača", kaže Salkić.
On navodi i da političari manjeg bh. entiteta stalno raspiruju međunacionalnu mržnju.
Zbog toga su napadi na bošnjačke povratnike intenzivirani, smatra Salkić.
Ataci dolaze u vrijeme novih "protesta" na entitetskoj liniji koji izazivaju strah kod stanovništva.
Ono što je posebno zabrinjavajuće za građane jeste da sigurnosnu situaciju teško mogu kontrolirati institucije. Ministarstvo sigurnosti BiH sada je narušeno interesima susjedne države Srbije od strane nove koalicije na državnom nivou.
Dva savjetnika iz sigurnosnog aparata Srbije sada rade za Ministarstvo sigurnosti BiH, na čijem čelu je srpski nacionalista Nenad Nešić. Stručnjaci za sigurnost sumnjaju da je svrha - podrivanje bosanskohercegovačkog Ministarstva sigurnosti u hitnim slučajevima da se osigura da to ne učine bosanskohercegovačke snage sigurnosti koje bi trebale štititi državu", piše Wölfl.
Navodi i da policija Rs "ne smatra se lojalnom ustavu i mogla bi podržati Dodika u kriznoj situaciji".
Ona dalje govori o najavi hapšenja visokog predstavnika Christiana Schmidta ukoliko otputuje u Rs.
"Prema mišljenju stručnjaka za sigurnost, u takvom slučaju bi vojna misija EUFOR pod vodstvom EU mogla osloboditi Schmidta iz pritvora u Rs. Međutim, EUFOR ne može ispratiti visokog predstavnika na njegovo putovanje kroz Rs.
Mandat EUFOR-a je također ozbiljno ograničen kada je riječ o potpunom zaustavljanju policije Rs. Jedan od najvećih sigurnosnih problema je taj što EUFOR ima izuzetno malo vojnika.
Trenutno ima 1.350 vojnika. Sa ovim brojem mogli biste samo u hitnim slučajevima zauzeti sarajevski aerodrom, ali ne i zaštititi stanovništvo.
Aktuelne proteste organizuju Dodikove pristalice jer je Tužilaštvo BiH podiglo optužnicu protiv njega zbog nesprovođenja odluka visokog predstavnika. Ured Denisa Bećirovića, jednog od tri člana državnog Predsjedništva, naveo je 24 Dodikova kršenja Ustava. Shodno tome, javno tužilaštvo je moralo pokrenuti još mnogo slučajeva protiv Dodika zbog teških kršenja ustava. Ali, pravosuđe u Bosni i Hercegovini potkopano je stranačkim interesima – uključujući i Dodikove. Zbog toga državno tužilaštvo nije u mogućnosti da preduzme žešće akcije protiv političara", stoji dalje u tekstu Der Stanadarda.
Wolfl podsjeća i da pravni stručnjaci već dugi niz godina pozivaju na reformu pravosuđa kako bi se omogućilo nezavisnim sudijama i tužiocima da zaštite državu.
Ona ističe i da su prošlosedmični mitinzi podrške Dodiku na scenu izvukli i Željku Cvijanović koju opisuje kao "političar koji je blizak Dodikov saveznik".
"Rekla je da je prvi protest bio samo proba i da će uslijediti još. Mediji su objavili slike snajperista postavljenih na neboderima u blizini Sarajeva. To je mnoge podsjetilo na rat i na ljude koji su u Sarajevu 1990-ih ubijali snajperisti", piše u tekstu.
Wolfl naglašava i da "pokretu za Dodika nije veliki".
"Došlo je svega nekoliko stotina ljudi. Jer mnogi Srbi u Bosni i Hercegovini žele da žive zajedno sa svim ostalim ljudima u državi, ne žele eskalaciju i ne podržavaju Dodikovu politiku. Zato je pogrešno nazivati Dodika "srpskim liderom" jer ga ne slijede svi Srbi. Ima Srba koji imaju potpuno drugačije mišljenje. Razumljivo, ovi ljudi smatraju da se prema njima postupa nepravedno ako su svi klasificirani na osnovu pripadnosti etničkoj grupi, a ne na osnovu političkih pozicija koje zauzimaju", napisala je.
Stručnjaci za sigurnost prije svega strahuju da bi takozvani "protesti" Dodikovih pristalica mogli dovesti do sukoba sa kontrademonstrantima. EUFOR je nedavno radio u pozadini na sprečavanju ovakvih sukoba. Tokom svoje posljednje posjete Bosni i Hercegovini prije nekoliko dana, Thomas Goffus, jedan od zamjenika generalnog sekretara NATO-a Jensa Stoltenberga, navodno je bio "šokiran" sigurnosnom situacijom u Bosni i Hercegovini.
"Stručnjaci za sigurnost kažu da on nije mislio da je situacija tako ozbiljna, prema Goffusovoj procjeni. Stoga se kaže da je pozvao na hitno povećanje EUFOR-ovih trupa za još najmanje 1.000 ljudi. Zato bi se trebao održati sastanak Vijeća NATO-a i Političkog i sigurnosnog komiteta (PSC) EU. Međutim, u EU postoje mnoge snage koje pokušavaju umanjiti ozbiljnost situacije.
Mogući scenariji se trenutno razmatraju u sigurnosnim krugovima u narednim sedmicama. U svakom slučaju, Vijeće sigurnosti UN-a će 4. novembra glasati o produženju misije Eufor. Rusija može staviti veto. Ako Eufor tada mora napustiti zemlju, mogao bi nastati sigurnosni vakuum, jer iako je već jasno da će u ovom slučaju biti stacionirana NATO misija, moglo bi proći neko vrijeme dok NATO trupe zapravo ne stignu u BiH.
Postoji zabrinutost da bi Dodik u tom periodu mogao proglasiti nezavisnost Rs i da bi Kremlj mogao priznati tu nezavisnost. Rs sa svoje strane podržava proglašenje nezavisnosti Luganske i Donjecke narodne republike, čime se takođe krši međunarodno pravo. Neki stručnjaci za sigurnost pretpostavljaju da će odluka o Dodikovim narednim koracima biti donesena u Kremlju.
Takozvani "protesti" Dodikovih pristalica očigledno se vide i kao "probe" za ovaj "Dan D", na primjer da se sazna koliko se ljudi može mobilizirati za akcije putem mobilnih telefona. Dodikovo proglašenje nezavisnosti, uz podršku Rusije, značilo bi da bi se EU suočila sa ozbiljnom krizom, a NATO bi također bio veoma zauzet. To bi moglo biti u interesu Kremlja, prije svega, jer bi moglo odvratiti pažnju od rata protiv Ukrajine i resursi bi bili vezani negdje drugdje. U svakom slučaju, jasno je da Zapad ne želi da se povinuje željama Kremlja kada je u pitanju pristanak na EUFR samo ako se odrekne izvršnog mandata", napisala je Adelheid Wölfl za austrijski dnevni list Der Standard.
