Bildt: „Non-paper“ je otkrio strahove od plana „B“

politicki.ba

Ako Plan A za regiju - integracija s Europskom unijom - ne uspije, onda idemo prema Planu B koji uključuje nove sukobe i granice.

„Širom Balkana govori se o „non-paperu“ za koji se čini da nema autora, ali koji je na površinu iznio sve kontradikcije i složenosti regiona“, napisao je Carl Bildt, prvi visoki predstavnik Bosne i Hercegovine i istaknuti švedski političar.

On podsjeća da je „medij u Sarajevu prvi otkrio postojanje papira Vlade Slovenije u kojem se iznose radikalne ideje komadanja Bosne, te stvaranje regiona koji bi se temeljio na „velikoj Albaniji“, „velikoj Srbiji“ i „velikoj Hrvatskoj“.

„Od tada, svi su se pokušavali distancirati od „papira“, znajući da se često govori o takvim idejama kako bi se pravio šou.

No, dokument je poslužio kao ilustracija da, ako Plan A za regiju - integracija s Europskom unijom - ne uspije, onda idemo prema Planu B koji uključuje nove sukobe i granice. 

Na sastanku u Solunu 2003. godine, čelnici EU donijeli su dalekovidnu stratešku odluku da čitavom regionu ponude članstvo u uniji. Postalo je očigledno da je, nakon decenije ratova i raspada, samo čvrst okvir integracije mogao donijeti dugoročnu stabilnost na Balkan.

Taj strateški uvid vrijedi danas kao i tada. Ali, nažalost, čini se da su lideri EU to zaboravili. Sa sve većim skepticizmom u pogledu daljeg proširenja EU, često vođenog kratkoročnim razmatranjima unutrašnje politike, zamah procesa proširenja postupno je izgubljen - a blok gubi polugu koju ima u regiji kako bi podstakao i reforme i reintegraciju. Citirat ću poznatog evropskog državnika, proces EU integracija i Balkana u posljednjih nekoliko godina doživio je „moždanu smrt“. 

Lideri u samom regionu nisu uvijek bili od pomoći.

Često prvenstveno željni očuvanja postojećih sistema moći i privilegija, često su sporo provodili potrebne reforme. A EU je često bila previše formalistička u svom pristupu – čačkajući i lickajući ramove, umjesto da se stvarno fokusiraju na transformišuće strukture. 

Ali, kako se proces proširenja zaustavlja i integracijski okvir za regiju slabi, neizbježno je da se stare tenzije ponovo pojave.

Nasilje se vratilo na ulice Belfasta jer je nestao okvir za mirovni sporazum u Sjevernoj Irskoj koji su osigurale Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao članice EU (iako nasilje nije nastalo isključivo zbog spora između EU i UK oko morske granice), i ista logika razvoja koju smo vidjeli u Belfastu, rizikuje ponovno pojavljivanje na Balkanu u godinama koje dolaze. 

Dugotrajni međunarodni napori za uspostavljanje mira u regiji nakon raspada Jugoslavije temeljili su se na osnovnoj pretpostavci očuvanja postojećih granica. Tadašnji čelnici Hrvatske i Srbije, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, kovali su planove za podjelu Bosne. Ali međunarodna zajednica čvrsto se suprotstavila tom potezu, imajući za cilj očuvanje multikulturalnih društava u Bosni i Sjevernoj Makedoniji, te zaštitu manjina svugdje drugdje - na Kosovu, u Srbiji i u Hrvatskoj. 

„Non-paperi“ s nepostojećim autorima sada učinkovito tvrde da, ako plan A više ne funkcionira, moramo se pripremiti za plan B koji uključuje prekrajanje granica i prihvaćanje novog vala etničke dislokacije u cijeloj regiji (mirnoj ili nekoj drugoj) . To je brutalna izjava o brutalnoj stvarnosti koja bi mogla biti pred nama. 

Potrebna je nova solunska inicijativa: EU i drugi moraju se strateški angažirati u regiji. To ne znači samo povremeno dodavanje još nekoliko decibela najavama postojećih politika, kao što smo vidjeli povremeno u prošlosti. EU će možda trebati izoštriti svoje postojeće instrumente, preispitati svoje institucionalne aranžmane i dati mnogo više uticaja i značaja različitim međufazama integracije. 

Balkan nije jednostavno mjesto. Hiljadugodišnja multikulturna carstava ostavila su mozaik koji je bilo teško uklopiti u naš moderni kalup mono-nacionalnih država. Ali, iz razloga koji prevazilaze kratkoročnu stabilnost, svakako vrijedi sačuvati ono što još postoji od ovog starog mozaika i izbjeći još jedan krug bolnog raspada. Okvir evropskih integracija je, u dobru i zlu, jedino sredstvo za to. Ako se to izgubi, možda ćemo se morati suočiti sa stvarnošću plana B.

I, prije ili kasnije, Balkan bi se mogao vratiti na naslovnice iz svih pogrešnih razloga“, upozorio je Bildt u autorskom tekstu.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.