Ako Plan A za regiju - integracija s Europskom unijom - ne uspije, onda idemo prema Planu B koji uključuje nove sukobe i granice.
„Širom Balkana govori se o „non-paperu“
za koji se čini da nema autora, ali koji je na površinu iznio sve kontradikcije
i složenosti regiona“, napisao je Carl Bildt, prvi visoki predstavnik Bosne i
Hercegovine i istaknuti švedski političar.
On podsjeća da je „medij u Sarajevu
prvi otkrio postojanje papira Vlade Slovenije u kojem se iznose radikalne ideje
komadanja Bosne, te stvaranje regiona koji bi se temeljio na „velikoj Albaniji“,
„velikoj Srbiji“ i „velikoj Hrvatskoj“.
„Od tada, svi su se pokušavali
distancirati od „papira“, znajući da se često govori o takvim idejama kako bi
se pravio šou.
No, dokument je poslužio kao
ilustracija da, ako Plan A za regiju - integracija s Europskom unijom - ne
uspije, onda idemo prema Planu B koji uključuje nove sukobe i granice.
Na sastanku u Solunu 2003. godine,
čelnici EU donijeli su dalekovidnu stratešku odluku da čitavom regionu ponude
članstvo u uniji. Postalo je očigledno da je, nakon decenije ratova i raspada,
samo čvrst okvir integracije mogao donijeti dugoročnu stabilnost na Balkan.
Taj strateški uvid vrijedi danas
kao i tada. Ali, nažalost, čini se da su lideri EU to zaboravili. Sa sve većim
skepticizmom u pogledu daljeg proširenja EU, često vođenog kratkoročnim
razmatranjima unutrašnje politike, zamah procesa proširenja postupno je
izgubljen - a blok gubi polugu koju ima u regiji kako bi podstakao i reforme i
reintegraciju. Citirat ću poznatog evropskog državnika, proces EU integracija i
Balkana u posljednjih nekoliko godina doživio je „moždanu smrt“.
Lideri u samom regionu nisu uvijek bili
od pomoći.
Često prvenstveno željni očuvanja
postojećih sistema moći i privilegija, često su sporo provodili potrebne
reforme. A EU je često bila previše formalistička u svom pristupu – čačkajući i
lickajući ramove, umjesto da se stvarno fokusiraju na transformišuće strukture.
Ali, kako se proces proširenja
zaustavlja i integracijski okvir za regiju slabi, neizbježno je da se stare
tenzije ponovo pojave.
Nasilje se vratilo na ulice
Belfasta jer je nestao okvir za mirovni sporazum u Sjevernoj Irskoj koji su
osigurale Irska i Ujedinjeno Kraljevstvo kao članice EU (iako nasilje nije nastalo
isključivo zbog spora između EU i UK oko morske granice), i ista logika razvoja
koju smo vidjeli u Belfastu, rizikuje ponovno pojavljivanje na Balkanu u
godinama koje dolaze.
Dugotrajni međunarodni napori za
uspostavljanje mira u regiji nakon raspada Jugoslavije temeljili su se na
osnovnoj pretpostavci očuvanja postojećih granica. Tadašnji čelnici Hrvatske i
Srbije, Franjo Tuđman i Slobodan Milošević, kovali su planove za podjelu Bosne.
Ali međunarodna zajednica čvrsto se suprotstavila tom potezu, imajući za cilj
očuvanje multikulturalnih društava u Bosni i Sjevernoj Makedoniji, te zaštitu
manjina svugdje drugdje - na Kosovu, u Srbiji i u Hrvatskoj.
„Non-paperi“ s nepostojećim
autorima sada učinkovito tvrde da, ako plan A više ne funkcionira, moramo se
pripremiti za plan B koji uključuje prekrajanje granica i prihvaćanje novog
vala etničke dislokacije u cijeloj regiji (mirnoj ili nekoj drugoj) . To je
brutalna izjava o brutalnoj stvarnosti koja bi mogla biti pred nama.
Potrebna je nova solunska
inicijativa: EU i drugi moraju se strateški angažirati u regiji. To ne znači
samo povremeno dodavanje još nekoliko decibela najavama postojećih politika,
kao što smo vidjeli povremeno u prošlosti. EU će možda trebati izoštriti svoje
postojeće instrumente, preispitati svoje institucionalne aranžmane i dati mnogo
više uticaja i značaja različitim međufazama integracije.
Balkan nije jednostavno mjesto. Hiljadugodišnja
multikulturna carstava ostavila su mozaik koji je bilo teško uklopiti u naš
moderni kalup mono-nacionalnih država. Ali, iz razloga koji prevazilaze
kratkoročnu stabilnost, svakako vrijedi sačuvati ono što još postoji od ovog
starog mozaika i izbjeći još jedan krug bolnog raspada. Okvir evropskih
integracija je, u dobru i zlu, jedino sredstvo za to. Ako se to izgubi, možda
ćemo se morati suočiti sa stvarnošću plana B.
I, prije ili kasnije, Balkan bi se
mogao vratiti na naslovnice iz svih pogrešnih razloga“, upozorio je Bildt u autorskom
tekstu.
