Upućene i kritike Ambasadi SAD u Sarajevu, a posebno se oštre riječi upućuju na račun "Misije" Evropske unije u našoj zemlji. SNSD i HDZ, te Srbija i Hrvatska kritiziraju se zbog blokada...
Svojevrsnu
diplomatsku buru izazao je dopis upućen Ujedinjenim narodima u Njujorku.
Tzv.
„non-paper“, poslat iz kabineta člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine,
Željka Komšića, ustalasao je diplomatke krugove s obje strane okeana.
Jedni
mu zamjeraju na destruktivnosti, površnosti, pa i samoživosti.
Drugi
ga hvale kao hrabar potez koji treba prodrmati učmale birokratske strukture
međunarodne zajednice, kako bi se pažnja, u punom kapacitetu, vratila na sve lošiju
situaciju u našoj zemlji.
Prvi
tvrde i da je „non-paper“ čak i faktualno loš. Ističu da se cijelo vrijeme
Delegacija Evropske unije u Bosni i Hercegovini naziva „misijom“.
Drugi
to zanemaruju i navode da je „bilo krajnje vrijeme“ da se neko „drzne“.

„Aktuelni
kontekst saradnje između Evropske unije i Sjedinjenih Američkih Država vrlo je
zbunjujući što se tiče reformskih procesa u Bosni i Hercegovini, poput ustavnih
reformi i reforme Izbornog zakona BiH, u smislu da izgleda da postoji
nedostatak vodstva i od EU i od SAD, kao i nedostatak jasne koordinacije u
reformskim procesima“, stoji u dokumentu.
„Non-paper“
se inače u diplomatiji definira kao „neslužbeni diplomatski dokument kojim se iznosi neki prijedlog,
formulacija, nacrt, amandman…, s kojim se autor ne želi formalno
identificirati, »papir koji ne postoji«.
U
njemu se navodi da destruktivni utjecaj Rusije samo dobija na snazi, te se
navode najnovije prijetnje Mosve Sarajevu zbog daljeg puta BiH prema NATO.
Evropska
unija optužuje se da je „pod značajnim utjecajem Hrvatske” koja “pokušava
projicirati vlastite interese kroz EU kako bi ostvarila kontinuirani utjecaj na
Bosnu i Hercegovinu, posebno kroz aktivnosti HDZ-a BiH kao sestrinske stranke
Hrvatske demokratske zajednice – HDZ”.
I Srbija se optužuje za slične aktivnosti. Njen izvršilac je
SNSD Milorada Dodika.

SNSD i HDZ okrivljuju se da sistemski uništavaju institucije
Bosne i Hercegovine, aktivnostima i neaktivnostima, posebno kroz Dom naroda i
Vijeće ministara.
“Nastojanja HDZ-a i SNSD-a da zacmentiraju etnički
utemeljenu politiku koja eskalira u populistički totalitarizam kroz reformu Izbornog
zakona; posebno stvaranjem etnički čistih izbornih jedinica, koje su usko
povezane sa stvaranjem „trećeg entiteta“.
Dvosmisleno i neiskreno ponašanje Misije Evropske unije u
Bosni i Hercegovini, koja vrlo očito pokušava „dati nešto Čoviću“ vršenjem
pritiska na druge političke stranke i političke aktere, iako se ovo odnosi na
pitanja koja ne predstavljaju dio politika EU”, stoji u dokumentu.
Navodi se i da su agencije za provođenje zakona, kao i
pravosuđe pod kontrolom politike.
U dijelu “non-papera” navodi se i da BiH mora provesti
presude Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu (ECHR), te svog Ustavnog
suda.
S etničkog modela izbornog zakona, koji dokazano sadrži
elemente sistemske diskriminacije, treba preći na građanski, “kako bi se
postigla puna demokratija”.
“U okviru ustavne reforme, potrebno je redefinirati
nadležnosti Doma naroda Bosne i Hercegovine, na način da on ne bude zakonodavno
tijelo vlasti, već tijelo koje će utvrditi da li su etnički interes bilo kojeg
od etničke zajednice (Bošnjaci, Hrvati, Srbi, Jevreji, Romi, Slovenci,
Italijani, Ukrajinci, Albanci i svi ostali) prekršeni u okviru 5-7 jasno
utvrđenih stvari. Na ovaj način mogu se spriječiti sve moguće opstrukcije u
radu državnih institucija Bosne i Hercegovine.
Reforma Izbornog zakona Bosne i Hercegovine na način koji će
svim građanima osigurati jednako aktivno i pasivno biračko pravo, odnosno da
svi građani mogu biti kandidati za sve političke funkcije i da svi građani mogu
glasati za sve candidate”, piše dalje.
Poziva se i NATO savez da pojača podršku kako bi put k
članstu u tom vojnom savezu bio ubrzan.
Predlaže se i temeljita reforma pravosuđa i prekompozicija
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća tako što bi se formirala tri nezavisna
organa: Visoko vijeće sudstva, Visoko vijeće tužilaštva i Ured disciplinskog
tužioca, te formiranje Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine.
U dijelu papira koji kritizira aktivnosti međunarodne
zajednice u BiH, primarno Delegacije EU i Ambasade SAD u BiH, navodi se i:
“Ono što je zabrinjavajuće je nivo podaništva prema
zahtjevima SNSD-a (Dodik) i HDZ-a BiH (Čović) na način da se traže načini na koje
će se udovoljiti njihovim zahtjevima, iako oni, kao takvi, nisu u skladu s
jačanjem državne institucije ili donošenjem odluka u korist svih građana Bosne
i Hercegovine.
S druge strane, gotovo da nema komunikacije sa političkim
strankama koje zagovaraju građanski koncept i jednakost svih građana u skladu
sa Mišljenjem Evropske komisije.

Primjeri: Neiskren odnos Misije EU u BiH prema građanski
orijentiranim prijedlozima za izmjenu Ustava i Izbornog zakona BiH; izrada
novog zakona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine; novi set zakona o reformi
Visokog sudskog i tužilačkog vijeća donošenjem Zakona o Visokom sudskom vijeću,
Zakona o Visokom vijeću tužitelja i Zakona o uredu disciplinskog tužioca; gdje
je Misija EU od predlagača zakona zatražila od Parlamentarne skupštine BiH da
se povuče i odustane od prijedloga zakona, pokušavajući dobiti različite
prijedloge zakona od HDZ-a BiH, što, u konačnici, HDZ BiH nije predložio preko
svojih službenika. Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o Visokom sudskom i
tužiteljskom vijeću koje je pogurala Misija EU u BiH, Venecijanska komisija
ocijenila je lošim i neprimjerenim sa stanovišta evropskih standarda i prakse.
Popuštanje HDZ-u BiH (Čović) u vezi s izmjenama Izbornog
zakona Bosne i Hercegovine, što je nešto što Misija EU u BiH kontinuirano radi,
u smislu da se od ostalih političkih stranaka u BiH traži da prihvate kao
normalno, nešto što je Međunarodni kazneni sud u Hagu (ICTY) identificirao kao
'udruženi zločinački poduhvat' ili stvaranje etnički čistih teritorija
(izbornih jedinica) putem kojih bi službeni Zagreb preko sestrinske političke
stranke (HDZ Hrvatska - HDZ BiH), imali trajnu kontrolu i utjecaj na procese
donošenja odluka u Bosni i Hercegovini.
Neodlučnost Misije EU u BiH po raznim pitanjima koja nisu
definirana Dejtonskim mirovnim sporazumom niti su usmjerena na ispravljanje
Sporazuma što doprinosi jačanju etničke politike koja forsira totalitarni
sistem upravljanja, na štetu demokratije, ljudskih prava i temeljnih sloboda
svi građani Bosne i Hercegovine. Demokratija, ljudska prava i temeljne slobode
jedan su od stubova Evropske unije.
Sve što Misija EU u BiH čini je stvaranje atmosfere koja kaže
da im je stalo samo do statističkih pokazatelja „obavljenog posla“ kako bi o
tome obavijestili sjedište Evropske unije u Briselu, a ne ulazak u srž i
sadržaj reformskih aktivnosti koje često nisu u interesu građana Bosne i
Hercegovine”, piše u papiru.
Ističe se i da HDZ BiH i SNSD drže sve poluge napretka BiH na
putu k EU, te da zato nema napretka, a “predstavnicima HDZ-a tepa se kao ‘šampionima
evropskih integracija’ iako HDZ čvrsto blokira svaki napredak”.
Sličan je stav iznesen i kada su blokade SNSD-a u pitanju.
“Non-paper” završava s čime je i započet – ruskim negativnim
utjecajem u BiH te stavom da se to ne može zaustaviti “na kvalitetan način bez
aktivnijeg angažmana zvaničnika Evropske unije iz Brisela, kako bi se reformski
process otključao”.