Grenlanđani će danas gaziti preko snijega i leda kako bi izašli na izbore koji bi se mogli pokazati jednima od najznačajnijih u histroriji arktičkog otoka, najvećeg u svijetu, piše Politico.
Usred ponavljanih najava američkog predsjednika Donalda Trumpa da će preuzeti Grenland, glasači tog samoupravnog danskog teritorija biraju 31 člana svog zakonodavnog tijela Inatsisartuta, kao što to čine svake četiri godine.
Ovaj put radi se o egzistencijanim pitanjima, mjestu Grenlanda u svijetu, uključujući i to treba li on ostati dio Danske, tražiti nezavisnost ili uspostaviti bliže veze s velikim silama poput SAD-a i Evrope.
"Političari nisu jasni oko toga što je zapravo nezavisnost", naveo je Masaana Egede, glavni urednik grenlandskog dnevnika Sermitsiaqa, na videokonferenciji s novinarima iz svijeta prošle sedmice.
"Je li to ekonomska nezavisnost? Samo osjećaj nezavisnosti? Uspostava vlastitih granica? O tome govorimo mnogo jer to u nama budi emocije. Želimo nezavisnost, ali svako ima vrlo različitu definiciju nezavisnosti", napomenuo je.
Na otoku živi 60-ak hiljada ljudi
Egede, inače polubrat grenlandskog premijera Mutea Egedea, objašnjava da postoje 32 područja u kojima Danska još uvijek donosi odluke u ime Grenlanda. "Recimo da preuzmemo jedno područje godišnje, svejedno bi nam trebale 32 godine da stvarno postanemo nezavisni", objasnio je.
