Saksonija-Anhalt pred izbore: AfD obećava „remigraciju“, migranti strahuju za budućnost

Redakcija Mostar

Dok AfD pred izbore 6. septembra okuplja pristalice uz poruke o „remigraciji“ i zaustavljanju imigracije, dio migranata strahuje da bi dolazak stranke na vlast mogao promijeniti svakodnevni život i dodatno otežati poslovanje.

Muzika glasno odjekuje gradskim trgom u Klötzeu, malom gradu na sjeveru njemačke pokrajine Saksonija-Anhalt. Okupljeni se njišu u ritmu, piju pivo i jedu kobasice, dok se djeca igraju na dvorcu na napuhavanje.

Povod je „AfD porodični festival“, skup podrške Alternativi za Njemačku uoči pokrajinskih izbora zakazanih za 6. septembar, piše austrijski Der Standard.

Kada je na pozornicu izašao Ulrich Siegmund, vodeći kandidat AfD-a, atmosfera je dodatno uzavrela. Siegmund je okupljenima pokazao zadovoljstvo brojem ljudi koji su došli, posebno izdvojivši one koji su na skup stigli iz susjedne Donje Saske.

„E to ja zovem uspješnom integracijom“, kazao je uz osmijeh, izazvavši smijeh i aplauz prisutnih.

Za dio okupljenih pitanje migracije nije tema o kojoj treba mnogo raspravljati. Jedan od mlađih pristalica AfD-a, obrijane glave i u crnoj majici, poručuje:

„Mi želimo biti Nijemci, stranci bi trebali brinuti o svojoj domovini.“

Odbacuje tvrdnje da njemačkoj privredi trebaju radnici migrantskog porijekla, nazivajući to „ljevičarskom propagandom“. Posebno mu se dopada obećanje AfD-a o „deportaciji od prvog minuta“.

Takve poruke, međutim, izazivaju zabrinutost među ljudima migrantskog porijekla koji već godinama žive, rade i posluju u ovoj saveznoj pokrajini.

„Ako AfD pobijedi, ljudi koji mrze strance bit će hrabriji“

Oko 90 kilometara južnije, u Magdeburgu, priča izgleda potpuno drugačije.

Nathan Ghazbaf, 34-godišnjak porijeklom iz Irana, u Njemačku je stigao 2015. godine. U međuvremenu je dobio njemačko državljanstvo, učlanio se u CDU i pokrenuo kompaniju koja se bavi čišćenjem zgrada i zapošljavanjem radnika.

Njegova firma danas zapošljava 31 osobu, a svi zaposleni su stranci.

Ghazbaf zato s posebnom pažnjom prati predizbornu kampanju i rast podrške AfD-u.

„Ako AfD pobijedi, oni koji mrze strance postat će još smjeliji na ulicama“, strahuje on.

Zabrinut je i zbog budućnosti svoje kompanije. Kaže da među zaposlenicima već osjeća nesigurnost.

„Vidim strah među svojim zaposlenicima. Neki ne žele ostati u Saksoniji-Anhaltu. Razmišljaju o preseljenju u zapadnu Njemačku, u Sjevernu Rajnu-Vestfaliju, Frankfurt ili München.“

Njegova kompanija zapošljava ljude iz različitih dijelova svijeta i regrutuje radnike, između ostalog, za domove za starije osobe u Saksoniji-Anhaltu.

„Imamo mnogo ljudi iz Tadžikistana, iz Vijetnama“, kaže Ghazbaf. „Ali ko će htjeti doći ako je AfD na vlasti?“

AfD traži „potpuni zaokret“ u migracijskoj politici

U programu AfD-a za Saksoniju-Anhalt jasno je navedeno da toj pokrajini treba „potpuni zaokret od 180 stepeni u migracijskoj politici“.

Plan se ne odnosi samo na azilante i izbjeglice, već šire na ljude migrantskog porijekla.

AfD odbacuje politiku regrutovanja „kulturno stranih“ kvalifikovanih radnika kao rješenje za nedostatak radne snage. Na saveznom nivou stranka se zalaže za „trenutno i potpuno zaustavljanje imigracije“ iz zemalja koje nisu članice Evropske unije.

Prema dostupnim podacima, u Saksoniji-Anhalt živi oko 193.000 ljudi bez njemačkog državljanstva. To je gotovo devet posto stanovništva pokrajine, koja ukupno ima oko 2,1 milion stanovnika.

Najveći broj stranih državljana dolazi iz Ukrajine, Sirije i Poljske.

Istovremeno, upravo se u ovoj saveznoj pokrajini posljednjih godina povećava značaj stranih radnika.

Prema podacima Savezne agencije za zapošljavanje, broj kompanija u Saksoniji-Anhaltu koje zapošljavaju strane državljane porastao je 43 posto između 2020. i 2025. godine. Udio zaposlenih s migrantskom pozadinom također je porastao 43 posto, što je najveći rast među pokrajinama istočne Njemačke.

Na nivou cijele Njemačke taj rast iznosio je 16 posto.

Hiljade radnika nedostaju, broj rođenih dramatično pao

Podaci o tržištu rada pokazuju i svojevrsni paradoks.

Dok AfD govori o smanjenju imigracije, Saksonija-Anhalt suočava se s ozbiljnim demografskim problemima i manjkom radne snage.

„Centar za kompetencije za obezbjeđivanje kvalifikovanih radnika“ procijenio je da je u ovoj pokrajini tokom 2025. godine nedostajalo 13.831 kvalifikovanih radnika.

Istovremeno, broj rođenih godinama opada. Dok je 1990. godine u Saksoniji-Anhalt zabilježeno 31.837 rođenja, 2025. godine taj broj pao je na 11.978.

AfD kao alternativu imigraciji predlaže povećanje nataliteta među Nijemcima, uključujući finansijske bonuse za porodice.

Stranka također želi programe povratka za kvalifikovane njemačke radnike koji su napustili zemlju, dok bi mala i srednja preduzeća, prema njihovom programu, trebala povećanjem tehnološke opremljenosti, digitalizacijom i korištenjem umjetne inteligencije smanjiti potrebu za radnom snagom.

Jedna od ključnih riječi kampanje ipak ostaje „remigracija“.

AfD je na svojoj stranici opisuje kao povratak stranaca koji moraju napustiti Njemačku u svoje domovine. Kritičari stranke, međutim, upozoravaju da se posljedice takve politike ne bi odnosile samo na osobe bez državljanstva.

„Mnogi ljudi su uznemireni i nesigurni“

Undra Dreßler, porijeklom Mongolka i generalna direktorica LAMSA-e, državne mreže migrantskih organizacija u Saksoniji-Anhaltu, kaže da među migrantskim zajednicama vlada mješavina nade i straha.

„Raspoloženje je pomiješano. S jedne strane, nadamo se da će mnogi ljudi preispitati svoje mišljenje prije izbora i donijeti vrlo svjesnu odluku. S druge strane, osjećamo veliki strah. Mnogi ljudi su uznemireni i nesigurni“, kazala je Dreßler.

Ona tvrdi da je atmosfera prema migrantima posljednjih godina postala znatno lošija.

Posebno izdvaja napad na božićni market u Magdeburgu krajem 2024. godine. Tada je, u napadu koji je počinio ljekar iz Saudijske Arabije, ubijeno šest ljudi, dok je više od 300 osoba povrijeđeno.

AfD taj slučaj koristi kao argument za tvrdnju da i kvalifikovani radnici iz stranih kulturnih sredina mogu predstavljati sigurnosni rizik.

Dreßler, međutim, govori o širem društvenom efektu.

„Posljednjih godina, a posebno nakon napada u Magdeburgu, primijetili smo značajno pogoršanje društvene atmosfere. To je evidentno i u svakodnevnom životu, na primjer prilikom kupovine ili poslovanja s vladinim uredima. Mnogi ljudi doživljavaju da se rasističke primjedbe otvorenije iznose i da se inhibicije smanjuju“, rekla je.

Kebabžinica kao dio predizborne debate

Među onima koji žele ostati u Saksoniji-Anhaltu je i 28-godišnji Turčin koji vodi kebabdžinicu u jednom selu na zapadu pokrajine.

Kaže da cijeni ono što smatra njemačkim vrijednostima.

„Čistoća, tačnost, marljivost“, navodi.

Na pitanje strahuje li da bi mu nakon izbora život mogao postati teži, posebno u ruralnoj sredini gdje je civilno društvo slabije nego u velikim gradovima, kratko šuti.

„Korisno sam Nijemcima. Kod mene uvijek ima nešto za jelo, za sve“, kaže.

Njegov posao, smatra, ima i praktičnu vrijednost za lokalnu zajednicu, posebno u sredinama u kojima je ponuda hrane i ugostiteljskih objekata već ograničena.

Da se AfD ozbiljno bavi i poslovima koje vode migranti pokazuje i parlamentarna inicijativa stranke u kojoj se od Ministarstva ekonomije traže podaci o kebabdžinicama i objektima koji nude azijsku hranu.

AfD je, između ostalog, tražio informacije o njihovom broju, poreskim prihodima, učestalosti inspekcija i tome koliko vlasnika takvih objekata prima socijalnu pomoć.

Migrantski biznisi zatvaraju vrata zbog protesta

U Magdeburgu će dio vlasnika kompanija i ugostiteljskih objekata s migrantskom pozadinom, uoči izbora, simbolično zatvoriti svoje radnje.

Planirano je da protestuju protiv rasizma i društvene isključenosti ispred zgrade pokrajinskog parlamenta.

Poruka protesta glasi: „Danas zatvaramo naša vrata kako se sutra ne bi zatvorila vrata slobodnog i demokratskog društva.“

Tako se pred izbore 6. septembra u Saksoniji-Anhaltu sudaraju dvije potpuno različite slike budućnosti.

AfD obećava oštar zaokret u migracijskoj politici, zaustavljanje imigracije i „remigraciju“. S druge strane, dio privrednika, migrantskih organizacija i radnika upozorava da bi takva politika mogla dodatno produbiti nedostatak radne snage i istovremeno povećati osjećaj nesigurnosti među ljudima koji su već postali dio njemačkog društva.

Izbori će pokazati kojoj će se od te dvije poruke prikloniti birači Saksonije-Anhalta.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.