Harmonikaš je stalni prizor u historijskoj jezgri Ljubljane. Bez obzira na godišnje doba, sjedi na stolcu na Prešernovu trgu, u narodnoj nošnji i s perom na šeširu i izvodi ograničeni repertoar tradicionalnih melodija. Na kutiji za dobrovoljne priloge stoji natpis Slovenska glasba koji prolaznicima skreće pažnju na CD‑ove koje prodaje.
Na čudan način, upravo harmonika - i tradicionalna muzika koja se na njoj svira - postala je simbol glavne opozicione stranke, Slovenske demokratske stranke (SDS). Pred izbore je gotovo nemoguće proći Ljubljanom, a da se ne naiđe na plakat sa simpatičnim dječakom koji pozira s harmonikom. Pored slike stoji slogan: Glasuj za SDS, da vaš vnuk še pel slovenske pesmi (Birajte SDS da i vaš unuk pjeva slovenske pjesme).
"Kao alpska zemlja imamo harmoniku kao jedan od temeljnih instrumenata koji nam daju identitet", kaže Tone Kajzer, bivši diplomat, danas glasnogovornik SDS‑a za vanjsku politiku.
"Cilj je podsjetiti ljude da smo najprije Slovenci, potom Evropljani, a tek onda stanovnici svijeta - da se vratimo svojim korijenima. Jer stablo bez korijena brzo padne", rekao je za Deutsche Welle (DW).
Kampanja SDS‑a namjerno priziva idealiziranu prošlost, uz poruku da je sve bilo bolje u godinama neposredno nakon slovenskog osamostaljenja 1991.
Suprotno tome, plakati vladajuće stranke lijevog centra Gibanja Svoboda imaju samo jednu riječ: Naprej (Naprijed).
Generalni sekretar stranke Matej Grah kaže da ta riječ sažima razliku između dviju glavnih opcija na izborima:
"Ovi izbori su izbor između dvije vizije Slovenije. Ili govorimo i radimo za budućnost ili se vraćamo u prošlost".
Birači će na listićima imati čak 18 lista. Neke od manjih stranaka gotovo sigurno će biti potrebne za formiranje koalicije nakon izbora.
Glavna se borba svodi na dva kandidata: predsjednika Gibanja Svoboda i sadašnjeg premijera Roberta Goloba te predsjednika SDS‑a i trostrukog bivšeg premijera Janeza Janšu.
Matej Grah to opisuje kao borbu za dušu Slovenije.
