Ruske diplomate posmatrale glasanje na Palama, Putin dočekivao birače s plakata

Trojica zaposlenika Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini posmatrala su tokom Općih izbora red birača ispred jednog biračkog mjesta na Palama, piše francuski Le Monde u velikoj reportaži iz Bosne i Hercegovine.

Specijalni izvještač lista Emmanuel Grynszpan obišao je Pale, Sarajevo i Mostar, razgovarajući s biračima i bilježeći atmosferu tokom izbornog dana i nakon objavljivanja prvih rezultata.

Posebnu pažnju privukla mu je scena na Palama.

Trojica tridesetogodišnjaka zaposlenih u Ambasadi Rusije posmatrala su red ispred biračkog mjesta i konstatovala da „sve protiče dobro“, nakon čega su se udaljila automobilom s diplomatskim registarskim tablicama.

Rusko prisustvo nije bilo vidljivo samo ispred biračkog mjesta. Na ulazu u Pale nalazio se veliki izborni plakat na kojem su dvojica kandidata SNSD-a fotografisana s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Le Monde atmosferu na Palama opisuje i kroz razgovore s biračima.

Sedamdesetogodišnja penzionisana ekonomistica Duška, koja je iz Sarajeva otišla početkom rata, kazala je francuskom novinaru da je na izbore izašla zbog građanske dužnosti, iako ne vjeruje da njen glas može nešto promijeniti.

Izrazila je nepovjerenje prema novoj izbornoj tehnologiji, ali je istovremeno rekla da ne podržava odvajanje Rs od Bosne i Hercegovine i pripajanje Srbiji.

Ona i njen suprug, navodi Le Monde, redovno odlaze u Sarajevo, gdje su zadržali prijatelje Bošnjake.

Duška je kazala da želi poštivanje Dejtonskog sporazuma, kao i povećanje penzija i plata. Glasala je za Branka Blanušu.

Na istom biračkom mjestu francuski novinar razgovarao je i s 32-godišnjom kozmetičarkom Dijanom, majkom trojice sinova.

Ona je rekla da glasa zbog njihove budućnosti i da očekuje kvalitetniji obrazovni sistem. Posebno ju je, međutim, zabrinuo ton izborne kampanje.

Kazala je da je tokom kampanje na društvenim mrežama primijetila rast međunacionalnih verbalnih napada i da je zbog toga uplašena.

Potpuno drugačiju atmosferu Grynszpan je zatekao u Sarajevu nakon objavljivanja prvih izbornih rezultata.

Na ulicama nije bilo značajnijeg slavlja niti okupljanja političkih pristalica. Gradom su se kretali navijači i turisti, dok je politička atmosfera djelovala gotovo nezainteresirano.

Vlasnica jednog sarajevskog restorana, kada je saznala da razgovara sa stranim novinarima, poručila im je da o izborima uopće ne pišu.

„Naši političari to ne zaslužuju“, rekla je, optužujući političare da žive od novca poreskih obveznika.

Le Monde takvu reakciju povezuje sa širim razočarenjem građana i veoma slabom izlaznošću. Prema podacima dostupnim u trenutku objavljivanja reportaže, glasalo je oko 42 posto birača, znatno manje nego na Općim izborima 2022. godine.

Francuski list značajan prostor posvećuje i novoj izbornoj tehnologiji. Na većini biračkih mjesta glasački listići prvi put su skenirani prije ubacivanja u glasačke kutije, što je dio sistema uvedenog kako bi se povećalo povjerenje u izborni proces i smanjile mogućnosti manipulacija.

Grynszpan je zatim otišao u Mostar, gdje je razgovarao s biračima o potpuno drugačijim problemima.

Dvadesetsedmogodišnja pravnica Aida kazala mu je da strahuje da bi izbori mogli ponovo pogoršati atmosferu i proizvesti nasilje.

Odrasla je, kako je objasnila, u bošnjačkom obrazovnom sistemu odvojenom od hrvatskog, dok danas svakodnevno radi s Hrvatima i kaže da u tim odnosima nema problema.

Njeni razlozi za izlazak na izbore mnogo su konkretniji od velikih nacionalnih tema koje dominiraju kampanjama.

Među njima je navela uklanjanje divlje deponije, izgradnju puta prema Trebinju i zabrinutost zbog ponavljanih sukoba navijača Veleža i Zrinjskog.

Le Monde bilježi da su podjele u Mostaru i dalje vidljive kroz brojne simbole i grafite, iako svakodnevni život stanovnika istovremeno pokazuje mnogo složeniju sliku od političkih podjela.

Francuski novinar razgovarao je i s Lanom Prlić, kandidatkinjom SDP-a za Parlament Federacije BiH.

Prlić, čiji je otac Hrvat, a majka Bošnjakinja, opisala se kao ateistkinja i progresivna političarka. Očekivala je da će nova izborna tehnologija vratiti dio povjerenja građana u izborni proces.

Prije nego što je postala poznata niska izlaznost, očekivala je da će glasati između 55 i 60 posto birača.

Istovremeno je ukazala na fenomen koji, prema njenom mišljenju, obilježava ponašanje dijela birača: javno govore da podržavaju reformističke opcije, dok na biračkom mjestu glas daju nacionalnim strankama.

Le Monde upravo kroz te razgovore opisuje izbore u BiH manje kao slavlje demokratije, a više kao sliku političkog umora: od nepovjerenja prema institucijama i veoma niske izlaznosti do međunacionalnih strahova koji su i više od tri decenije nakon rata prisutni u političkom životu zemlje.