Centralnu izbornu komisiju Bosne i Hercegovine (CIK BiH) naredne godine očekuje izbor većine članova, a pitanje njenog budućeg sastava već se nalazi u središtu političkih neslaganja između stranaka koje učestvuju u vlasti na državnom nivou.
Prema analizi Nezavisnih novina, objavljenoj 18. oktobra, petorici od ukupno sedam članova CIK-a sedmogodišnji mandati ističu tokom marta i maja 2027. godine.
Riječ je o Suadu Arnautoviću, Ahmetu Šantiću, Jovanu Kalabi, Vanji Bjelici Prutini i Željku Bakalaru.
Izbor njihovih nasljednika dolazi nakon Općih izbora održanih 4. oktobra, u vrijeme kada će se formirati novi sazivi zakonodavne i izvršne vlasti.
HDZ BiH i SNSD već duže osporavaju način na koji je izabran dio sadašnjeg sastava CIK-a. Predstavnici tih stranaka smatraju da je postupak izbora članova Komisije bio politički motivisan, dok je izbor proveden kroz nadležne parlamentarne institucije.
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović ranije je podsjetio da je pitanje sastava CIK-a bilo obuhvaćeno političkim dogovorima iz decembra 2022. godine.
HDZ BiH zagovara i izmjene Izbornog zakona kojima bi se promijenila procedura imenovanja članova Komisije, uz značajniju ulogu kolegija oba doma Parlamentarne skupštine BiH.
Takve izmjene zahtijevale bi usvajanje zakona u parlamentarnoj proceduri, a do tada se izbor članova mora provoditi prema važećim propisima.
Prema Izbornom zakonu BiH, CIK je dužan obavijestiti Kolegij Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH o isteku mandata pojedinog člana najkasnije 180 dana prije njegovog isteka.
Postupak javnog konkursa mora biti pokrenut najkasnije 150 dana prije isteka mandata. To znači da su za članove kojima mandat završava u martu 2027. zakonski rokovi za pokretanje procedure već nastupili.
Prema važećim pravilima, u postupku izbora učestvuje posebna komisija od sedam članova. Dva imenuje predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH, tri Zajednička komisija za administrativne poslove Parlamentarne skupštine BiH iz reda članova Predstavničkog doma, a dva predsjednik CIK-a iz reda članova Komisije.
Ta komisija provodi postupak izbora kandidata, dok konačnu odluku o imenovanju donosi Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
Posebno je zanimljiv položaj Irene Hadžiabdić, kojoj je, prema navodima Nezavisnih novina, mandat istekao još 2023. godine, ali je nastavila obavljati dužnost članice CIK-a.
Vlado Rogić, također član Komisije, ima mandat koji ističe u aprilu 2028. godine.
U političkim raspravama spominje se i pitanje starosne dobi pojedinih članova. Izmjenama Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt propisano je da postojeći članovi CIK-a ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju.
Ova odredba posebno je značajna za Suada Arnautovića, Jovana Kalabu i Irenu Hadžiabdić, koji su već ispunili uslove za penzionisanje.
Nezavisne novine navode da će se pitanje izbora novih članova CIK-a vjerovatno otvoriti nakon konstituisanja novog saziva Parlamentarne skupštine BiH.
Izbor članova Komisije mogao bi tako postati jedno od prvih institucionalnih pitanja pred novim sazivom Predstavničkog doma, posebno zbog različitih stavova političkih stranaka o postojećem sastavu i proceduri imenovanja.
Prema važećem zakonskom okviru, istekom mandata ne prestaje automatski obavljanje dužnosti ako nije osiguran izbor novih članova u skladu sa zakonom.
