Nijemci je 26. septembra izaći na izbore.
Biračko tijelo od 60,4 miliona ljudi odlučit će o tome ko će imati koliko poslanika u saveznom parlamentu - Bundestagu, te - posredno - ko će naslijediti kancelarku Angelu Merkel, nakon njenih 16 godina neprikosnovene vlasti.
Njemački izbori imaju dalekosežne posljedice.
Ne odlučuje se samo o sastavu parlamenta, već i o političkom putu Evropske unije.
Njemačka je najmoćnija država tog prestižnog bloka.
Od toga koje će stranke činiti vladu u naredne četiri godine zavisi i kakva će se politika provoditi i u Njemačkoj, ali i u EU.
Prema svim dosadašnjima relevantnim istraživanjima javnog mnijenja, Socijaldemokratska partija Njemačke (SPD), pobjednik je izbora.
Nakon višegodišnje krize i drastičnog pada podrške birača, ova stranka, čini se, na putu je oporavka.
Ankete javnog mnijenja daju joj prvo mjesto, s 24 posto glasova.
Kandidat ove stranke za kancelara, Olaf Scholz ima već 32 posto podrške birača.
Iako se kancelar direktno ne bira na izborima, Scholz se vidi kao najpoželjniji naslijednik Merkel.
Kršćansko demokratska unija (CDU) Angele Merkel, i njen tradicionalni koalicioni partner iz Bavarske Kršćansko socijalna unija (CSU), zabilježila je drastičan pad popularnosti i sada je tek na 21 posto podrške birača. U februaru ove godine blok CDU-CSU imao je čak 36 posto glasova potencijalnih birača.
Kandidat ove koalicije za kancelara i naslijednik Merkel na čelu CDU-a, Armin Laschet ima tek 10 posto podrške birača.
Zeleni su na "tek" trećem mjestu popularnosti.
Ova partija ima 16 posto glasova potencijalnih birača i stabilno bilježi pad podrške. U maju ove godine popeli su se bili na 25 posto.
Annalena Baerbock, kao kandidatkinja za premijersku poziciju ove partije još je slabija - ima 15 odsto podrške u anketama.
(Pro)Nacistička Alternativa za Njemačku (AfD) zabilježila je blagi porast popularnosti i izjednačila se s liberalnom Slobodarskom strankom (FDP). Obje partije imaju po 11 posto podrške birača.
