Nametnute izmjene Izbornog zakona od strane visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini Christiana Schmidta, po svemu sudeći, nisu bile samo kozmetičke prirode. Malverzacije u biračkim odborima, koje su godinama bile jedna od osnovnih poluga za kontrolu izbornog procesa, sada su, smatraju analitičari, značajno smanjene, a na Centralnoj izbornoj komisiji je da preispita sve žalbe koje su tokom kampanje pristigle po ovom osnovu. Nekoliko stranaka je već kažnjeno, što može biti znak da se nešto pokreće sa mrtve tačke u periodu koji se deklarira kao "praznik demokratije".
"Ova tehnička unapređenja postižu efekat. Činjenica da je broj subjekata koji će biti sankcioniran proširen, govori o efikasnosti", kaže bivši član Centralne izborne komsije BiH Vehid Šehić, navodeći da je veoma bitno da su novčane kazne povećane, piše Deutsche Welle.
"Bugarski voz" na čekanju
Kazne su povećane do 10 hiljada maraka, za sve političke subjekte koji su kršili zakon, za razliku od ranijih izbornih ciklusa u kojima su se kretale od 200 do 300 maraka. Osim birčkih odbora, izmjene se odnose i na zloupotrebu javnih sredstava u kampanji. Iako je to pitanje široko definirano, propisane su kazne do 30 hiljada maraka. Centralna izborna komisija već je odlučivala po nekim prijavama, čiji će postupak biti završen tek nakon izbora, a politički subjekti eventualno sankcionirani.
Svaki glasački listić bit će pečatiran nakon utvrđivanja identiteta glasača.
Jedna od najznačajnih izmjena na Općim izborima u BiH, koji će se održati 2. oktobra, su izmjene propisane Pravilnikom Centralne izborne komisije. Prvi put, otvor glasačkih kutija bit će okrenut prema biračkom odboru, svaki glasački listić bit će pečatiran nakon utvrđivanja identiteta glasača.
"To treba doprinijeti spriječavanju ne samo bugarskog voza, nego i fotografiranju glasačkih listića, stavljanje praznog glasačkog listića u džep itd", kaže Šehić, navodeći da će svaka neprirodna reakcija na glasačkom mjestu, alarmirati i članove biračkog odbora i posmatrače.
"Nakon zatvaranja biračkih mjesta, prvo se pakuje pečat. Što ne daje mogućnost da neko na glasačkim listićima udara pečat i glasa za određenog političkog subjekta", kaže Šehić, siguran da će se ovim spriječiti nešto što je do sada bila masovna pojava.
Ipak, neke novine u Pravilniku CIK-a možda neće dobro funkcionirati na biračim mjestima, poput uslova za glasanje slijepih i nepismenih lica, te svima onima kojima je pomoć potrebna. Ove godine, takvi birači moraju imati dokument kao dokaz o invaliditetu ili potrebi za tuđom pomoći, kako bi mu treće lice, koje odobri birački odbor, pomoglo u glasanju.
