U Izraelu se danas, 27. oktobra, održavaju parlamentarni izbori na kojima više od 7,3 miliona građana ima pravo glasa za novi sastav Kneseta, a prve informacije Centralne izborne komisije pokazuju izuzetno visoku izlaznost. Izbori se održavaju u atmosferi dubokih političkih podjela, nakon tri godine ratova i sigurnosnih kriza koje su obilježile mandat premijera Benjamina Netanyahua.
Prema podacima Centralne izborne komisije, do 12 sati glasalo je 31,5 posto registriranih birača, odnosno više od 2,3 miliona ljudi. To je najveća izlaznost zabilježena do podneva na parlamentarnim izborima od 1977. godine.
Na prethodnim izborima 2022. godine do istog vremena glasalo je 28,4 posto birača, što znači da je ovogodišnja izlaznost veća za 3,1 procentni poen.
Već u 10 sati izlaznost je iznosila 16,68 posto, u poređenju s 15,9 posto na prethodnim izborima. Izborna komisija saopćila je da je riječ o najvišem odzivu u tom dijelu izbornog dana od 1981. godine.
Podatke je na konferenciji za novinare predstavio vršilac dužnosti generalnog direktora Centralne izborne komisije Dean Livne, najavljujući da će institucija nastaviti objavljivati podatke o izlaznosti svaka dva sata.
Biračka mjesta otvorena su u sedam sati, a glasanje traje do 22 sata po izraelskom vremenu, kada će televizijske stanice objaviti prve izlazne ankete. Za 120 mjesta u Knesetu takmiči se 38 izbornih lista.
Centralna izborna komisija evidentirala je ukupno 7.331.981 građanina s pravom glasa, dok je za provođenje izbora pripremljeno više od 12.000 biračkih mjesta.
Premijer Benjamin Netanyahu glasao je tokom prijepodneva, dok njegova stranka Likud nastoji zadržati vlast nakon izuzetno teškog političkog perioda obilježenog napadom Hamasa 7. oktobra 2023. godine, ratom u Pojasu Gaze i regionalnim sukobima.
Netanyahu i njegovi politički saveznici nastoje mobilizirati birače desnice, a premijer je ponovo upozorio na masovan izlazak arapskih birača. Optužio je aktiviste stranke Ra'am da pokušavaju, kako je naveo, „ukrasti izbore“, ali za tvrdnje o organiziranoj izbornoj prevari nisu predstavljeni dokazi.
Centralna izborna komisija saopćila je da, uprkos pritužbama više političkih stranaka, nije pronašla dokaze o sistematskom manipuliranju glasačkim listićima.
Glavni opozicioni izazivač, bivši načelnik Generalštaba izraelske vojske Gadi Eisenkot, pozvao je građane da masovno izađu na izbore. Eisenkot, koji predvodi stranku Yashar, poručio je da se u zemlji osjeća atmosfera političkih promjena.
Njegova stranka prema posljednjim predizbornim istraživanjima ima podršku veću od Likuda, ali rezultati anketa ukazuju i na mogućnost da nijedan politički blok ne osvoji potrebnu većinu za samostalno formiranje vlade.
Prema posljednjem istraživanju televizijskog Kanala 12, Eisenkotova stranka mogla bi osvojiti 22 mandata, Likud 19, a stranka bivšeg premijera Naftalija Bennetta 14 mandata. Netanyahuov blok u tom istraživanju imao je podršku za 50 zastupničkih mjesta, dok je opozicionom bloku pripisano 56 mandata.
Za formiranje vlade potrebna je podrška najmanje 61 zastupnika.
Značajnu ulogu u postizbornim pregovorima mogle bi imati arapske političke stranke, kojima su posljednje ankete zajedno predviđale 16 mandata. Njihovi predstavnici nastoje povećati izlaznost u arapskim sredinama, gdje su među najvažnijim pitanjima kriminal, sigurnost stanovništva i odnos državnih institucija prema arapskoj zajednici.
Tokom prijepodneva pojavile su se i prve prijave mogućih izbornih nepravilnosti.
Pojedine političke stranke prijavile su nestanak ili oštećenje glasačkih listića na biračkim mjestima, dok je Bennettova stranka optužila Likud za nezakonito praćenje birača. Centralna izborna komisija osporila je tvrdnje o takvom postupanju.
Izborni zvaničnici istovremeno su saopćili da je broj prijavljenih nepravilnosti zasad manji nego na nekim prethodnim izborima.
Izraelska policija angažirala je približno 20.000 policajaca, pripadnika granične policije i dobrovoljaca radi osiguranja izbornog procesa.
Policijske snage raspoređene su na biračkim mjestima i u njihovoj okolini, a vlasti su najavile dodatne mjere zbog mogućih sukoba i narušavanja javnog reda, posebno nakon objavljivanja prvih izbornih procjena.
Policija je saopćila da je cilj angažmana zaštita integriteta izbora i omogućavanje provođenja demokratskog procesa u skladu sa zakonom.
Među pitanjima koja su dominirala predizbornom kampanjom nalaze se odgovornost državnog i vojnog rukovodstva za sigurnosne propuste tokom napada 7. oktobra 2023. godine, zahtjevi za formiranje državne istražne komisije, oslobađanje ultraortodoksnih Jevreja od obaveznog služenja vojnog roka te sporovi oko reforme pravosuđa.
Opozicione stranke zahtijevaju utvrđivanje političke odgovornosti za propuste koji su prethodili napadu Hamasa, dok Netanyahu i njegovi saveznici brane sigurnosnu politiku dosadašnje vlade.
Predsjednik Izraela Isaac Herzog imat će važnu ustavnu ulogu nakon izbora, kada će, poslije konsultacija s parlamentarnim strankama, povjeriti mandat za sastavljanje vlade političaru koji ima mogućnost osigurati podršku parlamentarne većine.
Prema izbornom kalendaru, konačno prebrojavanje glasova očekuje se do 30. oktobra, dok bi zvanični rezultati trebali biti objavljeni 4. novembra.
Prve izlazne ankete očekuju se večeras u 22 sata po izraelskom, odnosno u 21 sat po srednjoevropskom vremenu.
