Italija: Meloni pred prvim (velikim) porazom?

Italija danas započinje dvodnevni referendum o tome hoće li se uvesti promjene u pravosudni sistem, što predstavlja ključni projekat desničarske vlade premijerke Giorgie Meloni. Oba doma parlamenta već su odobrila reformu, ali s obzirom na to da zahtijeva izmjene ustava, mora biti potvrđena i na referendumu.

Italijanska premijerka Giorgia Meloni uoči ustavnog referenduma obratila se novoj publici kako bi osigurala pobjedu. Dok reformu pravosuđa predstavlja kao korak ka „pravednijem“ sistemu, opozicija je referendum pretvorila u protestno glasanje protiv njene vlasti, tvrdeći da predložene promjene predstavljaju prijetnju demokratiji. Nakon tri i po godine na vlasti, Meloni bi se, uprkos stabilnosti koju je donijela zemlji, mogla suočiti s prvim ozbiljnijim porazom.

Kako bi pridobila mlađe birače, Giorgia Meloni gostovala je u popularnom podcastu Pulp, koji vode reper Fedez i podcaster poznat kao gospodin Marra. U opuštenijem izdanju, zamijenivši uobičajeno odijelo vunenim džemperom, sat vremena odgovarala je na pitanja i pozvala građane da podrže reformu.

Cilj joj je povećati izlaznost, jer za ovu vrstu referenduma ne postoji minimalni prag – pobjeđuje opcija s najviše glasova. Kampanja protiv reforme već ima podršku sindikata, a ankete pokazuju da bi niska izlaznost išla u korist protivnicima promjena.

Meloni je istakla da će promjene učiniti pravosuđe „meritokratskijim, odgovornijim i efikasnijim“. Optužila je protivnike da referendum pretvaraju u glasanje o njoj jer nemaju argumente protiv reforme. Jasno je poručila da ne planira odstupiti: „Ako danas glasate protiv samo da biste mene smijenili, zadržat ćete i mene i pravosuđe koje ne funkcioniše. To nije dobra razmjena.“

Italijanski pravosudni sistem već dugo je preopterećen, a sudski procesi među najdužima su u Evropskoj uniji, ali predložena reforma ne rješava direktno taj problem. Predviđa razdvajanje karijera sudija i tužilaca, formiranje posebnih upravnih tijela te osnivanje novog disciplinskog suda. Uticaj ovih promjena predmet je rasprava, a mnogim građanima referendum nije dovoljno jasan.

Prijedlog potiče iz stranke pokojnog Silvija Berlusconija, koji je često kritikovao pravosuđe. I sama Meloni ranije je ulazila u sukobe sa sudovima, tvrdeći da određene strukture opstruiraju njene politike, posebno u vezi s migracijama.

U Milanu je nedavno izjavila, bez dokaza, da bi odbijanje reforme moglo dovesti do porasta kriminala i ugrožavanja sigurnosti građana.

Takva retorika izaziva zabrinutost opozicije, koja smatra da je cilj reforme staviti pravosuđe pod političku kontrolu, što vlast negira. U kontekstu globalne nesigurnosti i rasta cijena, postoji bojazan da bi građani referendum mogli iskoristiti za izražavanje nezadovoljstva.

„Geopolitička situacija je teška, ljudi su zabrinuti, ali se moramo fokusirati na suštinu referenduma“, kaže Andrea di Giuseppe iz stranke Braća Italije, dodajući da će birači imati priliku ocijeniti vlast na izborima 2027. godine.

Dio ljevice također podržava reformu, smatrajući da su veze između sudija i tužilaca previše bliske. Profesor ustavnog prava Alessandro Sterpa ističe da takav sistem podsjeća na „zatvoreni krug“ međusobne podrške i da promjene mogu biti korisne.

Ipak, ovo bi bio prvi put da desničarska vlada mijenja italijanski ustav, donesen nakon pada fašizma, što dodatno pojačava političke tenzije.

Završni skup protivnika reforme održan je na rimskom trgu Piazza del Popolo, uz poruke o „odbrani demokratije“. Kritičari upozoravaju da bi izmjene mogle oslabiti podjelu vlasti.

Politički analitičar Roberto D'Alimonte smatra da bi eventualni poraz oslabio Meloni, ali ne bi doveo do njene ostavke. „Neće odstupiti, ali će politički biti slabija“, zaključuje.