ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Izbori/Vijesti
Vijesti

Hoće li se Rumunija pridružiti ekstremnoj desnici Evrope?

Redakcija Mostar

Ako zemlja napravi oštar zaokret udesno, pridružila bi se rastućem kontingentu ekstremne desnice koji pomaže u upravljanju Evropom, od Mađarske i Slovačke do Italije, Finske i Nizozemske.

Rumuni danas izlaze na birališta na dugo očekivani prvi krug predsjedničkih izbora.

Glasanje ovog vikenda, koje slijedi nakon poništenih izbora u novembru, odlučit će koja će dva kandidata - iz kruga koji uključuje ekstremno desničarske zagovornike i anti-EU pristaše - ući u izuzetno važan drugi krug 18. maja, u kojem ćemo saznati ko će ići u Cotroceni Palace, predsjedničku rezidenciju u Bukureštu.

Dolazak do ove tačke uključivao je neke vrtoglave pravne preokrete, uključujući dramatične diskvalifikacije i iznenadne povratke. 

Rumuni su već glasali prošlog novembra, ali je rezultat - u kojem je relativno nepoznati ultranacionalista i nekonvencionalni Călin Georgescu iznenađujuće pobijedio u prvom krugu - poništio Ustavni sud zemlje zbog zabrinutosti oko ruskog miješanja. Sud je naložio ponavljanje glasanja.

Georgescuu je zabranjeno da se ponovo kandidira, a rumunski izborni biro je utvrdio da je "prekršio samu obavezu odbrane demokratije", te je brzo iscrpio sve pravne mogućnosti da se žali na isključenje, što znači da će morati da propusti glasanje u nedjelju.

Na glasačkom listiću će se pojaviti dvanaest kandidata, ali za sada se predviđa da će samo pet imati šanse za ući u drugi krug 18. maja. (Rumunske ankete, koje nisu u potpunosti predvidjele Georgescuov trijumf u prvom krugu u novembru, treba uzeti s rezervom.)


Favorit je George Simion, vođa krajnje desničarske stranke Savez za Uniju Rumuna. Simion negira da je proruski orijentiran, ali želi zaustaviti vojnu pomoć Ukrajini i obećao je da će imenovati Georgescua na visoku funkciju ako bude izabran.

Crin Antonescu se kandiduje kao predstanvik establišmenta, uz podršku vladajuće rumunske stranke lijevog centra Socijaldemokrata, kao i stranke desnog centra Nacionalnih liberala i stranke mađarske manjine. Bivši nastavnik historije, Antonescu je imao kratak, neimpresivan mandat vršioca dužnosti predsjednika 2012. godine, koji je trajao samo 48 dana, a nije obavljao javnu funkciju već deset godina.


Nicușor Dan, centristički gradonačelnik Bukurešta od 2020. godine, kandiduje se kao nezavisni kandidat, kao i Victor Ponta, bivši rumunski socijaldemokratski premijer. Ponta je dao ostavku  na svoju funkciju 2015. godine usred uličnih protesta zbog požara u noćnom klubu u kojem je poginulo 64 ljudi, a kasnije je bio istražen zbog korupcije, ali je oslobođen optužbi.


Tu je i Elena Lasconi, još jedna centristička kandidatkinja reformističke Unije za spas Rumunije (USR). Bivša novinarka, Lasconi je ušla u politiku 2020. godine kada se uspješno kandidirala za gradonačelnicu malog grada u blizini Bukurešta i osvojila drugo mjesto u otkazanom prvom krugu rumunskih izbora u novembru. Ankete sada pokazuju da znatno zaostaje za ostalim kandidatima, a njena vlastita stranka ju je napustila u korist Dana.

Prvi krug glasanja održat će se ove nedjelje, 4. maja, a biračka mjesta su otvorena od 7 do 21 sat. Brojna rumunska dijaspora mogla je glasati već od petka kako bi se glasački listići prebrojali.

Prema rumunskoj izbornoj komisiji, dva imena koja će se pojaviti na glasačkom listiću u drugom krugu izbora 18. maja moraju biti objavljena najkasnije do 9. maja, iako ćemo vjerovatno znati koja su dva kandidata pobijedila i ranije od toga.

Teoretski, ako kandidat dobije više od 50 posto glasova, neće biti potrebe za drugim krugom za dvije sedmice. Ali apsolutna pobjeda ovog vikenda bila bi neočekivana.

Mnogo toga je u igri na ovim izborima, ne samo za Rumuniju već i za Evropsku uniju, NATO, pa čak i rat između Rusije i Ukrajine.

Rumunija, država od oko 19 miliona stanovnika koja graniči s Ukrajinom, dugo je pouzdana članica EU i NATO-a. Ali ako Simion - koji je stil svoje stranke opisao kao "trampistički" - pobijedi, obećao je da će se suprotstaviti Briselu, rekavši da će prekršiti zakon EU ako to smatra potrebnim, te rekao da želi povući vojnu podršku za Kijev.

Ponta, bivši premijer, također se kandiduje na platformi sličnoj MAGA-i,  obećavajući  da će zaustaviti izvoz ukrajinskog žita kroz rumunske luke. Antonescu, kandidat establišmenta, i Dan, gradonačelnik rumunske prijestolnice, smatraju se sigurnijim, popularnijim kandidatima od strane Brisela, iako ostaje da se vidi kako bi se snašli sa Simionom u teoretskom drugom krugu.

Ako zemlja napravi oštar zaokret udesno, pridružila bi se rastućem kontingentu ekstremne desnice koji pomaže u upravljanju Evropom, od Mađarske i Slovačke do Italije, Finske i Nizozemske.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.

Hoće li se Rumunija pridružiti ekstremnoj desnici Evrope? | Politički.ba