Građani Bugarske danas biraju novog predsjednika države, a prema predizbornim anketama najveću podršku ima aktuelna privremena predsjednica Ilijana Jotova. Njen glavni protivkandidat je proevropski političar Andrei Gyurov, dok se drugi krug izbora, zakazan za 1. novembar, smatra gotovo izvjesnim.
Biračka mjesta otvorena su do 19 sati, a zvanični rezultati očekuju se u roku od 48 sati nakon završetka glasanja.
Za pobjedu u prvom krugu potrebno je osvojiti više od polovine glasova, uz izlaznost veću od 50 posto. Istraživanja, međutim, pokazuju da bi na izbore moglo izaći oko 40 posto birača.
Jotova, koju podržava vladajuća stranka Progresivna Bugarska premijera Rumena Radeva, prema anketama osvaja više od 40 posto glasova. Gyurov ima podršku nešto veću od 28 posto, dok se na trećem mjestu nalazi Kostadin Kostadinov, kandidat nacionalističke i proruske stranke Preporod, s približno 12 posto podrške.
Iako Jotova ima značajnu prednost, njena podrška smanjena je za sedam postotnih poena tokom posljednje dvije sedmice.
Predsjednički izbori imaju poseban politički značaj zbog odnosa Bugarske prema Rusiji i ratu u Ukrajini, ali i zbog mogućeg koncentrisanja vlasti u rukama političkog bloka premijera Radeva.
Radev je u januaru napustio predsjedničku funkciju kako bi učestvovao na prijevremenim parlamentarnim izborima, nakon čega je Jotova preuzela dužnost šefice države. Prije toga gotovo deset godina bila je potpredsjednica Bugarske.
Iako je Bugarska parlamentarna republika, predsjednik raspolaže značajnim ovlaštenjima, uključujući pravo veta na zakone, ulogu u formiranju vlade i imenovanju privremenih kabineta te utjecaj na izbor nosilaca najviših pravosudnih funkcija.
Upravo zbog toga opozicija upozorava da bi izbor Jotove dodatno ojačao politički utjecaj Radeva i njegove stranke.
Najveće razlike između vodećih kandidata odnose se na vanjsku politiku.
Jotova je, poput Radeva, rezervisana prema vojnoj pomoći Ukrajini i pojedinim evropskim sankcijama protiv ruskih zvaničnika. Nakon nedavnih napada na trgovačke brodove u Crnom moru prvobitno je pozvala na oprez pri utvrđivanju odgovornosti, ali je kasnije prihvatila procjenu Evropskog vijeća da iza napada stoji Rusija.
Gyurov, nasuprot tome, otvoreno govori o ruskoj agresiji na Ukrajinu, podržava nastavak vojne pomoći Kijevu i strože sankcije Moskvi. Nakon napada na brodove zatražio je konsultacije unutar NATO-a prema članu 4 Sjevernoatlantskog ugovora.
Sigurnosna situacija u Crnom moru dodatno je zaoštrena tokom oktobra, kada su četiri trgovačka broda navodno pogođena dronovima u blizini bugarske obale.
Jotovinu kampanju posljednjih dana opterećuju i kontroverze povezane s pomilovanjem dvojice osuđenih trgovaca drogom, poznatih pod nadimcima „Dinko Ludi“ i „Petričev Escobar“. Obojica su oslobođena navodno zbog zdravstvenih razloga, ali su kasnije snimljena u dobrom fizičkom stanju. Odluke o pomilovanju potpisala je Jotova.
Dodatne reakcije izazvao je incident u kojem je pripadnik Nacionalne sigurnosne službe, neposredno pred izbore, oborio novinarku portala Pik i teško je povrijedio. Služba je neposredno odgovorna predsjednici države.
Jotova je političku karijeru započela u Bugarskoj socijalističkoj partiji, a od 2007. do 2017. bila je zastupnica u Evropskom parlamentu.
Njen protivkandidat Gyurov bivši je potpredsjednik Bugarske narodne banke i zastupnik liberalne stranke Nastavljamo promjene. Početkom 2026. tri mjeseca obavljao je funkciju privremenog premijera.
Njegova vlada dobila je pohvale zbog organizacije izbora i mjera protiv kupovine glasova, a najveću podršku uživa među proevropski orijentisanim biračima u urbanim sredinama.
Politikolog i bivši evropski zastupnik Svetoslav Malinov ocijenio je da bi eventualna pobjeda Gyurova mogla izazvati promjene i na parlamentarnoj sceni.
„S političkog stanovišta, pobjeda Gyurova značila bi pojavu nove većine u Bugarskoj, drugačije od trenutne parlamentarne većine. To bi značilo da Radevljeva vlada neće izdržati svoj mandat“, rekao je Malinov.
Bugarska bira predsjednika: Jotova vodi u anketama, odnos prema Rusiji dijeli kandidate
Redakcija Mostar
Drugi krug izbora gotovo je izvjestan, a rat u Ukrajini jedna je od ključnih tema kampanje.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.










