Od samog dolaska na vlast krajem prošle godine aktualna vlada kancelara Olafa Scholza je dala do znanja da će agendu zapadnog Balkana držati visoko na listi svojih vanjskopolitičkih prioriteta.
Pojačano zanimanje za BiH
Napad Rusije na Ukrajinu početkom godine dodatno je intenzivirao ovo zanimanje. Službeni Berlin je u posljednjih desetak mjeseci utrošio dosta energije kako bi regiju i dalje održao u političkom dometu Njemačke i Europske unije. To se prije svega odnosi na najkritičnije segmente zapadno-balkanskog sklopa a to su kriza između Srbije i Kosova te Bosna i Hercegovina kao država u trajnom kriznom modusu.
Nakon dugo vremena se počelo ozbiljno govoriti o novoj ratnoj opasnosti u zemlji koja je većini u Njemačkoj simbol za najkrvavija razaranja u Europi nakon Drugog svjetskog rata. Posebice u svjetlu utjecaja Rusije na Republiku Srpsku i retoriku koja uvijek iznova dopire iz Banje Luke, Berlin je pokazivao povećanu zabrinutost, piše Deutsche Welle.
Rezolucija o BiH
I u Bundestagu se o Bosni i Hercegovini ove godine govorilo više nego obično. Početkom godine je Visoki predstavnik za BiH Christian Schmidt nadležnom odboru podnio izvješće u stanju u zemlji koja se, kako je tada rekao, nalazi u najgoroj krizi od završetka rata 1995.
Uslijedila su putovanja u Bosnu i Hercegovinu ministrice vanjskih poslova Annalene Baerbock (Zeleni) i novog izvjestitelja najvećeg zastupničkog kluba u Bundestagu, za zapadni Balkan, Adisa Ahmetovića (Socijaldemokratska stranka Njemačke SPD).
U aprilu/travnju se Bundestag posebnom točkom dnevnog reda osvrnuo na početak rata u BiH a nekoliko mjeseci kasnije, u junu/lipnju, donesena je, doduše nakon manjih trzavica između pripadnika vladajućih stranaka, i rezolucija Bundestaga o BiH u kojoj se, između ostalog traži proeuropski put BiH te Beograd i Zagreb upozoravaju na mogući daljnji utjecaj na događaje u Bosni i Hercegovini.
Nužno brzo formiranje vlasti
Sada, tjedan dana prije općih izbora u Bosni i Hercegovini njemački političari ponavljaju više - manje ista očekivanja glede ovog središnjeg političkog događaja u ovoj zemlji, kao što je to slučaj i s Rezolucijom o BiH.
Jedan od inicijatora donošenja rezolucije, Adis Ahmetović rekao je za DW kako očekuje da će se proces s reformama nastaviti ubrzo nakon održanih izbora.
"Nakon izbora prvo treba brzo sastaviti vladu. Nema vremena za gubljenje, treba se posvetiti važnim i potrebnim reformama. To uključuje i izbornu reformu", rekao je Ahmetović.
On je naglasio kako vladajuća SPD i dalje jasno stoji iza odluke Bundestaga, koja kaže da reforma izbornog zakona u Bosni i Hercegovini (BiH) mora imati za cilj prevladavanje etničkih podjela u zemlji. Stoga je, kako je nadalje rekao, između ostalog važno je da se izborna reforma odnosi na BiH kao cjelinu, a ne samo na jedan entitet."Potrebno je ukinuti etnički princip i uvesti sustav 'jedan čovjek, jedan glas'. To bi bio važan korak prema većoj demokraciji i demokratskoj participaciji", zaključio je Ahmetović i dodao kako se nada dobrom izbornom rezultatu za "progresivne snage koje su jasno okrenute ka Europskoj uniji i NATO-u".
"Imuna na reforme"
