U Sarajevu se u protekla dva dana održao 11. Sarajevo Business Forum 2022 koji je privukao oko 1.550 domaćih, regionalnih i svjetskih predstavnika vlada, ministarstava i poslovnih lica iz blizu 40 zemalja svijeta. Ove godine prijavljen je rekordan broj projekata. Tokom dvodnevne poslovno-investicijske konferencije predstavljeno je 313 projektnih prezentacija, te održano preko 400 B2B sastanaka. 11. SBF je pratilo preko 240 predstavnika medija iz zemalja regiona i svijeta.
Forum su otvorili član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i predsjednik Uprave Bosna Bank International Alek Bakalović. Komšić je iskazao potrebu političke i poslovne saradnje zemalja regiona, a Bakalović je rekao kako je domaćim privrednicima potreban know-how i pristup stranim tržištima, te da je koncept "nearshoringa“ prilika za privlačenje stranih investicija. U ime Strateškog partnera 11. SBF-a 2022. prisutnima se obratio ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić istakavši kako su za dugoročni rast i razvoj Kantona Sarajevo i države Bosne i Hercegovine neophodna zdrava i jaka privreda koja je zasnovana na proizvodnji i razvoju poduzetništva, privlačenju investicija, kao i uspostavljanju i jačanju javno – privatnog partnerstva.

Regionalno ekonomsko uvezivanje zemalja Zapadnog Balkana je prvog dana Sarajevo Business Foruma definisano kao najefikasnije rješenje za našu regiju. Predsjednik Republike Slovenije Borut Pahor je još jednom naglasio bitnost zajedničke saradnje zemalja Jugoistočne Evrope, te je pozvao političke lidere regiona na konstruktivnu organizaciju i kreiranje novih prilika za investicije. Pahor je i zagovornik pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.
„Smatram da BiH treba da dobije kandidatski status bez preduslova, a nakon toga da vlasti BiH ispunjavaju svih 14 preduslova za pristupanje EU. Predstoji jako puno posla, ali je ovo izvodivo i realno, te postoji politička volja u Briselu. Znam da je ovo hrabar potez, te izlazi iz okvira ustaljene dinamike, ali je ovo moj poziv EU i liderima ove zemlje.“, izjavio je predsjednik Slovenije Borut Pahor.
Specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler je rekao da je EU odgovorna za sva pitanja BiH i regiona, te da trebamo razmisliti kako da iskoristimo poslovne prilike, uprkos nesuglasicama i problemima sa kojima se ova zemlja suočava. I ministar gospodarstva i održivog razvoja Hrvatske Davor Filipović je izjavio kako je u vrijeme ekonomske krize zajednička dužnost zemalja regiona da nađu rješenje i da se ojačaju ekonomske veze u regionu, te da je ekonomski saradnja Zapadnog Balkana jedan od ključnih preduslova za ekonomski prosperitet regiona. Mehmet Muş, ministar trgovine Republike Turske je istakao važnost koncepta „nearshoringa“ za područje Balkana, te je naglasak stavio na regionalnom partnerstvu zemalja regiona, jer je Balkan blizak i Zapadu, ali i Aziji i zemljama Bliskog Istoka.

Prvog dana 11. SBF-a stručnjaci iz regiona i svijeta govorili o ekonomskom, privrednom i društvenom oporavku nakon pandemije Covid-19, ali i prilikama za preokret koje mogu pomoći regiji i BiH u budućem razvoju. Prisutnima su se obratili Stjepan Mesić, bivši predsjednik Republike Hrvatske, Zoran Zaev, bivši premijer Republike Sjeverne Makedonije, Šekib Avdagić, predsjednik Istanbulske trgovinske komore (ITO), Ahmet Albayrak, izvršni potpredsjednik banke Kuveyt Turk, Sandrine Friscia, predstavnica Evropske investicione banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, Zain Al-'Abidin ibni Tuanku Muhriz, osnivač i predsjednik Instituta za demokratiju i ekonomske odnose (IDEAS) iz Malezije, Orhan Aydin, član odbora Agencije za razvoj Ankare i član Vijeća za visoko obrazovanje TOBB, član Visokog savjetodavnog odbora OSBÜK-a i član izvršnog odbora ÜSIMP, te dr. Murat Yülek, osnivač i rektor Ostim tehničkog univerziteta.
Mesić je rekao da regija Zapadnog Balkana ovisna o investicijama drugih ekonomija, ali je isto tako ovisna o zajedničkoj političkoj i poslovnoj saradnji, te da zemlje Zapadnog Balkana trebaju da traže prilike i jačaju ekonomske i političke saradnje. Zaev je također pozvao na regionalnu saradnju, te podržao proces kreiranja jedinstvenog tržišta na Zapadnom Balkanu.













