Vrijednost sumnjivih transakcija u Rs više nego udvostručena: Banke prijavile 9,7 miliona KM

Banke su od januara do juna prijavile 42 sumnjive transakcije ukupne vrijednosti 9,7 miliona KM. U prvoj polovini 2025. godine bile su prijavljene 34 takve transakcije, vrijedne 4,2 miliona KM. Broj sumnjivih transakcija tako je porastao za oko 24 posto, a njihova vrijednost za 131 posto. Jedna transakcija, vrijedna 300.000 KM, prijavljena je prije izvršenja.

Finansijsko-obavještajnom odjeljenju Sipe prijavljena su i 93 klijenta sumnjiva na pranje novca, 21 više nego godinu ranije.

„U ovom periodu nije bilo prijavljenih sumnjivih transakcija, niti sumnjivih klijenata za finansiranje terorističkih aktivnosti“, navodi se u izvještaju.

Ukupno su banke prijavile 79.439 transakcija vrijednih oko sedam milijardi KM. Riječ je o gotovinskim i povezanim transakcijama od 30.000 KM i više, kao i sumnjivim transakcijama. U odnosu na prvo polugodište 2025. godine, to je 11 posto više transakcija i 8,5 posto veća vrijednost. Od toga je 1.738 transakcija prijavljeno nakon zakonskog roka od tri dana, dok ih je godinu ranije bilo 1.391.

Kontrole Agencije otkrile su da jedna banka i tri mikrokreditne organizacije nisu u potpunosti ni na adekvatan način primjenjivale propise o upravljanju rizikom od pranja novca. Nadzor nad jednim mikrokreditnim društvom još traje.

„Kod jedne banke utvrđeno je i neadekvatno postupanje u primjeni Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Za utvrđene nepravilnosti i neusklađenosti izdata su rješenja sa nalozima za otklanjanje istih“, navodi se u izvještaju.

Agencija ne precizira o kojim se institucijama radi. Ukupnu situaciju ipak ocjenjuje povoljno. U izvještaju se ističe da se na osnovu izvršenog nadzora „može zaključiti da su iste u većoj mjeri usklađene sa standardima sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti“.

Mikrokreditne organizacije u prvoj polovini godine nisu prijavile nijednu sumnjivu transakciju ni sumnjivog klijenta. Nisu prijavile ni nijednu gotovinsku transakciju od 30.000 KM ili više, iako njihov kreditni portfolio iznosi 848,5 miliona KM.

Izvještaj bilježi i snažan rast deviznog prometa s inostranstvom. Odlivi su porasli za 61,7 posto, na 5,2 milijarde KM, a prilivi za 79,8 posto, na 5,8 milijardi KM. Ovlašteni mjenjači otkupili su devize u protivvrijednosti od 1,8 milijardi KM, 7,4 posto više nego godinu ranije.

Bankarski sektor je u istom periodu ostvario neto dobit od 165,1 milion KM, 16 posto više nego prošle godine. Prinos na kapital od 19,8 posto gotovo je dvostruko veći od prosjeka banaka u Evropskoj uniji, koji iznosi 10,5 posto.

Zaduženost građana nastavila je rasti. Krediti koje su stanovništvu odobrile banke iz Rs i organizacioni dijelovi banaka iz FBiH koji posluju u Rs iznose 5,07 milijardi KM. Kada se taj iznos podijeli na 1.105.469 stanovnika, svaki stanovnik u prosjeku duguje 4.586 KM. Krajem 2025. godine taj iznos bio je 4.270 KM.

Kada se dodaju mikrokrediti i lizing, dug građana dostiže 5,89 milijardi KM, odnosno 5.332 KM po stanovniku.

Građani se najviše zadužuju za potrošnju. Krediti za opću potrošnju iznose 3,5 milijardi KM, a od toga se čak 91,8 posto odnosi na nenamjenske gotovinske kredite. Stambeni krediti, koji čine oko trećinu duga stanovništva, porasli su za 10 posto.

Agencija upozorava da štednja ne prati tempo zaduživanja.

„Depoziti stanovništva imaju neznatno nižu stopu rasta u odnosu na rast zaduženosti stanovništva“, navodi se u izvještaju.

Zaduživanje nije jeftino. Prosječna efektivna kamata banaka iz Rs na kratkoročne kredite stanovništvu iznosi 12,6 posto, a na prekoračenja po tekućim računima 15,26 posto. Na štednju po viđenju građani istovremeno dobijaju 0,00 posto.

Građani uglavnom redovno vraćaju dugove. Udio problematičnih kredita stanovništva smanjen je na 2,4 posto. Ipak, kod mikrokreditnih organizacija 439 žiranata platilo je u prvih šest mjeseci 1,3 miliona KM umjesto korisnika kredita.