Više od 200 turskih kompanija posluje u Bosni i Hercegovini, a ukupna vrijednost njihovih ulaganja procjenjuje se na približno dvije milijarde eura, prema podacima Ministarstva vanjskih poslova Turske.
Turske kompanije zapošljavaju više od 3.000 radnika u BiH, dok je robna razmjena dvije zemlje tokom 2025. godine dostigla približno 1,052 milijarde američkih dolara.
Ekonomski odnosi Sarajeva i Ankare razvijaju se kroz trgovinu, bankarstvo, industriju, građevinarstvo i druge djelatnosti, a turski kapital prisutan je i u pojedinim važnim segmentima finansijskog i proizvodnog sektora Bosne i Hercegovine.
Ipak, podatak o dvije milijarde eura zahtijeva razlikovanje ukupne procijenjene vrijednosti poslovnog prisustva turskih kompanija od zvanično evidentiranih direktnih stranih ulaganja.
Prema zvaničnom pregledu Ministarstva vanjskih poslova Turske, turski izvoz u Bosnu i Hercegovinu tokom 2025. godine iznosio je 743 miliona dolara, dok je uvoz iz BiH dostigao 309 miliona dolara. Time je Turska ostvarila trgovinski suficit od 434 miliona dolara.
Drugim riječima, Bosna i Hercegovina iz Turske uvozi približno 2,4 puta više robe nego što izvozi na tursko tržište.
U prva četiri mjeseca 2026. godine robna razmjena iznosila je 394 miliona dolara. Turski izvoz dostigao je 296 miliona, a uvoz iz BiH 98 miliona dolara. Tako je trgovinski suficit Turske u samo četiri mjeseca iznosio 198 miliona dolara.
Među najvažnijim proizvodima koje Turska izvozi u BiH nalaze se mineralna goriva, prehrambeni proizvodi, vozila, tekstil, plastika, lijekovi, kućanski aparati te proizvodi od željeza i čelika.
S druge strane, Turska iz BiH uvozi kožu, hemijske proizvode, drvo, meso i poljoprivredne proizvode.
Posebno je zanimljiva razlika između turskih procjena ukupnih ulaganja i podataka Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Prema podacima Centralne banke BiH za period od 1994. do kraja 2024. godine, direktna ulaganja iz Turske iznosila su 353,4 miliona eura. Samo tokom 2024. godine evidentirano je 43,5 miliona eura novih ulaganja, čime je Turska zauzela osmo mjesto među stranim investitorima te godine.
Tursko Ministarstvo vanjskih poslova, međutim, navodi približno dvije milijarde eura ukupnih ulaganja.
Razlika je značajna, ali dvije brojke nisu nužno neposredno uporedive. Podaci Centralne banke odnose se na statistički evidentirana direktna ulaganja, dok turska procjena može obuhvatati šire kategorije poslovnih aktivnosti. Ministarstvo nije u objavljenom pregledu detaljno razložilo metodologiju izračuna dvije milijarde eura.
Među najpoznatijim turskim investicijama u BiH nalaze se ZiraatBank u bankarskom sektoru, Natron-Hayat u Maglaju, kompanija Şişecam Soda u Lukavcu te ulaganja u zdravstvene i obrazovne ustanove.
Tursko Ministarstvo trgovine u svom izvještaju iz 2024. godine posebno je izdvojilo Natron-Hayat i Şişecam Soda Lukavac kao kompanije koje su se nalazile među vodećim izvoznicima iz Bosne i Hercegovine.
Ekonomska saradnja dvije zemlje obuhvata i obrazovanje, uključujući Internacionalni univerzitet u Sarajevu, kao i ulaganja u zdravstveni sektor.
Agencija za unapređenje stranih investicija BiH (FIPA) u maju 2026. godine dogovorila je s Generalnim konzulatom BiH u Istanbulu intenziviranje aktivnosti na privlačenju turskih investitora. Posebna pažnja posvećena je poslovnim sajmovima u Istanbulu i Bursi, povezivanju kompanija te predstavljanju konkretnih investicionih projekata u BiH.
Uprkos razvijenim političkim i ekonomskim vezama, zvanični podaci pokazuju da trgovinski odnosi ostaju izrazito neuravnoteženi u korist Turske, dok je vrijednost direktnih ulaganja evidentiranih u BiH znatno niža od ukupne procjene koju iznosi Ankara.
