U Srbiju i Albaniju hrle investitori. U BiH skupljaju "lajkove"

politicki.ba

FIPA propšlu godinu potrošila u "sređivanju" svoje Facebook stranice i online sastancima...

Agencija za unapređenje stranih investicija Bosne i Hercegovine (FIPA) saopćila je nedavno kako je u prošloj godini, ometena pandemijom koronavirusa, imala mnogo manje aktivnosti nego ranije, piše portal WBB.media. 

No, pohvalili su se iz ove Agencije kako su u 2020. imali čak 13 (slovima: trinaest) objava na Facebooku, pa su to još i elaborirali. 

“Čak” 6.228 lajkova

"Statistika Facebook stranica na kraju 2020. godine pokazuje da stranica ima 6,228 lajkova tj. korisnika Facebook-a kojima se stranica sviđa i koji redovno prate njene sadržaje. Na osnovu utisaka korisnika i to njih 415, stranica Invest in Bosnia and Herzegovina je dobila ocjenu 4,6 od ukupno 5 poena. Pored toga na sva pitanja i upite koji su stigli putem Facebooka je odgovoreno. Svakodnevno se pripremaju podaci o objavljenim oglasima o prodaji imovine u Bosni i Hercegovini i postavljaju na web stranicu. U izvještajnoj godini pripremljeno je i objavljeno ukupno 124 oglasa”, pohvalili su se u Agenciji. 

No, očito je da 13 Facebook objava nisu previše pomogle, jer su iz FIPA-e za WBB.media i sami priznali da je interes investitora za ulaganjem u BiH bio znatno manji, kao i reinvestiranje postojećih investitora. 

“U trenutnim okolnostima FIPA se okrenula online komunikaciji s investitorima i nadležnim institucijama, koje također rade u sferi stranih ulaganja, te online prezentacijama i sastancima do normalizacije trenutne situacije s pandemijom”, naglasili su iz FIPA za WBB.medija. 

Tako saznajemo da su održavani online sastanci s postojećim investitorima u zemlji, da se nastojalo pomoći investitorima u uklanjanju administrativnih prepreka s kojima su se suočavali, da se radilo na povezivanju investitora s lokalnim partnerima, te prikupljanju novih investicionih projekata… 

Sve u svemu, online sastanci i čak 13 objava na FB. O tome koliko su konkretno upita i kontakata sa potencijalnim investitorima ostvarili, koliko je realizirano – ni riječi. 

Čudo na zapadnom Balkanu

Region zapadnog Balkana prošle je godine, prema izvještajima UN i drugih globalnih institucija, zabilježio rast direktnih stranih investicija. Dok su u cijelom svijetu strane investicije pale za 13 posto na 1.300 milijardu dolara, u našem region, koji je u svjetskim institucijama označen kao Jugoistočna Europa, došlo je do rasta od 33 posto na7,4 milijarde eura. 

No, te će, za pandemijsko vrijeme fascinantne i gotovo nevjerovatne brojke, ovisiti o procentima ulaganja ponajprije u Sjevernoj Makedoniji, gdje je, prema “Izvještaju o investicijama u svijetu ” Konferencije UN o trgovini i razvoju (UNCTAD) zabilježen priliv stranih direktnih investicija povećan čak za 260% , sa 205 miliona dolara 2017. na 737 miliona dolara prošle godine.

Srbija, koja ima najveći priliv direktnih stranih investicija u regionu, zabilježila je rast od 44 odsto, na 4,1 milijardu dolara. Albanija bilježi rast od 13 posto, na 1,3 milijarde dolara. 

Britanci grade fabriku u Zrenjaninu

Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, da budemo pomalo i sarkastični, objave na društvenim mrežama, ako su i imale efekta rezultirale su rastom od 4 posto i mjere se u milionima – 468 miliona dolara. 

Crna Gora jedina je u region zabilježila pad stranih investicija od 12 posto. 

Izvještaj detaljno navodi uspjehe Srbije i Sjeverne Makedonije u prošloj godini. 

Tako je, između ostalog, navedeno kako je privreda Srbije ojačana udjelom francuskog kapitala u aerodrome “Nikola Tesla” u Beogradu, te kineskog u rudniku Bor. Tu su i investicije u srbijanski automobilski klaster s projektima britanske Essex Europe i japanskog Yazakija, kao i istraživački centar u Novom Sadu nemačkog proizvođača guma Continental. 

Amerikanci stigli u Skoplje

Priliv stranih direktnih investicija u Sjevernoj Makedoniji je više nego tri puta veći, s rekordnih 737 miliona dolara. Većina je, ukazuje se u izvještaju UNCTAD-a, otišla u izvozno orijentirani investicioni klaster, uglavnom u automobilskoj industriji u tehnološko-industrijskim razvojnim zonama. Jedna od skopskih slobodnih zona je privukla američkog proizvođača automobilskih rezervnih dijelova Dura Automotive Systems. 

Kad je riječ o Bosni i Hercegovini, prema preliminarnim podacima Centralne Banke BiH, nisu vidljive tako velike investicije kao u Srbiji i Sjevernoj Makedoniji.

Kao i do sada najveći investitori dolaze iz Hrvatske (104,2 miliona KM), Austrije (90 miliona), Slovenije (58 miliona), Velike Britanije (43,2 miliona) Njemačke (43,7 miliona), Turske (41,3 miliona)… 

Održavanje kontakata

FIPA je za WBB. medija objasnila da je to sve zbog pandemije, ali su naveli kako će u ovoj godini aktivnosti usmjeriti na “uspostavljanje i održavanje kontakata sa stranim kompanijama putem organizacije direktnih sastanaka, učešća na poslovnim događajima i saradnjom sa privrenim komorama i drugim investicijama na ciljanom tržištu”. 

U planu FIPA-e nema konkretnih akcija, tek najava sastanaka, planiranje posjete (najmanje dva) sajma, posjete stranim kompanijama… 

Sve to može, ali sigurno neće donijeti skok stranih investicija u Bosnu i Hercegovinu niti će se približiti Sjevernoj Makedoniji ili Srbiji.

Zaposlenima u FIPA-i, koja je institucija Vijeća ministara BiH, sa sjedištem u Sarajevu i uredima u Banjoj Luci i Mostaru, možda ne bi bilo loše da, za početak, posjete kolege u Beogradu i Skoplju i “prepišu” njihov prošlogodišnji recept. 

Uz predsjednicu FIPA-e, zamjenika, sekretare, šefove odjela, savjetnike, unutrašnje i vanjske suradnike, analitičare, referente, vozače i logističare, očekivano je da mogu više od 13 objava na Facebooku.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.