S&P Global Ratings je 4. augusta 2023. godine podigao svoj dugoročni suvereni kreditni rejting u domaćoj i stranoj valuti za Bosnu i Hercegovinu (BiH) na "B+" sa "B". Istovremeno, potvrdili smo kratkoročni kreditni rejting BiH u stranoj i domaćoj valuti 'B'. Izgledi su stabilni.
Također smo revidirali ocjenu transfera i konvertibilnosti BiH u 'BB' sa 'BB-', saopćeno je iz ove međunarodne organizacije.
Stabilni izgledi odražavaju otporne ekonomske performanse BiH uprkos preovlađujućim vanjskim preprekama, kao i njenu povoljnu fiskalnu poziciju za koju očekujemo da će se održati u periodu 2023-2026. To također ilustruje naš stav da će se nedavna domaća politička eskalacija ublažiti, iako budući napadi i konfrontacije ostaju rizik s obzirom na složene domaće institucionalne aranžmane u BiH.
Upside scenario
Mogli bismo podići rejting BiH u narednih 12 mjeseci ako vidimo kontinuirani pomak na kreiranje domaće politike zasnovane na konsenzusu, što bi, na srednji rok, moglo ubrzati reforme i ekonomski rast.
Loš scenario
Mogli bismo sniziti rejting ako domaće političke konfrontacije značajno eskaliraju, posebno ako to dovodi do sve veće vjerovatnoće negativnih implikacija na servisiranje državnog duga – na primjer, uticajem na prihode od indirektnih poreza ili devizne rezerve u centralnoj banci. Trenutno smatramo da je ovakav scenario malo vjerovatan.
Obrazloženje
Nadogradnja odražava naše viđenje otpornog ekonomskog učinka BiH, uprkos nedavnim preprekama. To uključuje pandemiju COVID-19, praćenu nekoliko epizoda domaće političke nestabilnosti i, odnedavno, slabiju eksternu potražnju. Realni BDP BiH se u potpunosti oporavio od pandemije i, na osnovu ekonomskih pokazatelja u prvoj polovini 2023. godine, revidirali smo našu prognozu realnog rasta za 2023. na 2% sa 1%.
Poboljšanje također odražava povoljnu fiskalnu poziciju konsolidirane opće vlade BiH, uz prognozu niskog neto duga opće vlade od 22% BDP-a do kraja 2023. godine. Oko 65% konsolidovanog bruto duga opće vlade duguje zvaničnim bilateralnim i multilateralnim kreditorima sa dugim dospijećem i povoljne kamate. Shodno tome, predviđamo da će troškovi servisiranja duga ostati ograničeni za BiH – u prosjeku samo 2,5% vladinih prihoda do 2026. što je nizak nivo u globalnom poređenju.
Naše ocjene o BiH i dalje su ograničene izuzetno složenim institucionalnim sistemom i sistemom upravljanja u zemlji. Politička nestabilnost i konfrontacija se često javljaju. Nadogradnja je zasnovana na našim očekivanjima da će trenutna unutrašnja politička konfrontacija između Republike Srpske i nekoliko institucija BiH, uključujući Ured visokog predstavnika i Ustavni sud, na kraju deeskalirati. Napominjemo da se to dešavalo u sličnim situacijama i ranije.
BiH nema monetarnu fleksibilnost s obzirom na aranžman valutnog odbora stalne konvertibilne marke (BAM) sa eurom, za koji predviđamo da će izdržati.
Institucionalni i ekonomski profil: Očekujemo deeskalaciju političkih tenzija oko Republike Srpske, dok ekonomski rast ostaje otporan
Ekonomski rast BiH pokazuje se otpornijim, a mi smo revidirali našu prognozu rasta za 2023. na 2% sa 1%.
Očekujemo da će se tekući unutrašnji politički sukob između Republike Srpske i nekoliko organa na državnom nivou deeskalirati, slično prethodnim epizodama političkih tenzija.
Ipak, institucionalni aranžmani u BiH ostaju fundamentalno složeni i očekujemo da će postizanje konsenzusa o nekim vladinim politikama i dalje biti teško.
BiH je zemlja sa nedvojbeno najsloženijim institucionalnim i upravljačkim aranžmanima na svijetu, i to ograničava suverene rejtinge. Postojeće političke strukture duguju svoje postojanje Dejtonskom mirovnom sporazumu, koji je okončao trogodišnji rat (1992-1995) i uspostavio takozvani Ured visokog predstavnika za nadgledanje civilnih aspekata implementacije mirovnog sporazuma. U praksi, zemlja se sastoji od dva entiteta – Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske (RS) – od kojih svaki ima veliki stepen autonomije, pored malog, samoupravnog Brčko Distrikta. Svaki entitet ima svoj parlament, vladu i bankarsko regulatorno tijelo sa širokim mandatima.
Političke nesuglasice su se redovno pojavljivale na različitim nivoima vlasti s primjerima uključujući:
Nemogućnost dogovora i usvajanja budžeta na državnom nivou na duži period. Državni budžeti se često usvajaju nekoliko mjeseci u godini koju pokrivaju, a budžet za 2020. nije uopće usvojen.
Dugi periodi formiranja vlasti na nivou FBiH i države. Na primjer, trebalo je 18 mjeseci da se formira vlada na državnom nivou nakon izbora 2019. godine.
RS prijeti da će napustiti ključne institucije na državnom nivou, uključujući Upravu za indirektno oporezivanje, Oružane snage BiH i Sudsko vijeće.
Nakon općih izbora u oktobru 2022. i relativno brzog formiranja koalicionih vlasti na državnom i entitetskom nivou, BiH je doživjela je posljednjih mjeseci izazvao još jedan napad političke konfrontacije. Ovoga puta je proizašla iz imovinskog zakona koji je usvojila RS i koji je odredio da određena imovina koja se nalazi u RS pripada RS, a ne državi. Vlada RS, kojom dominira Savez nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i njen lider, predsjednik RS Milorad Dodik, naknadno je pozvala na otcjepljenje RS od BiH, dok je parlament RS usvojio zakone o neprovođenju odluka visokog predstavnika ( neobjavljivanjem odluka u Službenom glasniku po potrebi) i Ustavni sud.
Iako očekujemo da će se domaća politička volatilnost i konfrontacija nastaviti ponovo izbijati na površinu, očekujemo da će se trenutni zastoj postepeno deeskalirati, slično višestrukim prošlim epizodama političke konfrontacije. Ovo je potkrijepljeno sporazumom na državnom nivou koji je postignut krajem jula 2023. Sveukupno, očekujemo da će RS ostati unutar BiH pod uglavnom istim uslovima kao i trenutno.










