Međunarodni monetarni fond (MMF) uputio je jasno upozorenje vlastima u Rs i Federaciji BiH: ako žele novi kredit, moraju provesti fiskalnu konsolidaciju. To podrazumijeva povećanje budžetskih prihoda i smanjenje rashoda, uz provedbu konkretnih reformi, posebno kada je riječ o platama u javnom sektoru, javnim nabavkama i socijalnim izdvajanjima.
„MMF predlaže racionalnije izdvajanje sredstava za plate budžetskih korisnika, da se taj iznos smanji. Da se provode ciljane socijalne politike i da se pažljivo planiraju javne investicije“, pojašnjava profesor ekonomije Milenko Stanić.
On navodi da MMF u analizi izražava zabrinutost i zbog mogućeg smanjenja doznaka iz inostranstva, što bi direktno uticalo na pad potrošnje i slabljenje privredne aktivnosti. Također se upozorava na rizik od daljeg rasta cijena hrane i energenata.
Borba protiv korupcije kao uslov
MMF zahtijeva da se održi nezavisnost Centralne banke BiH, stabilizuju političke prilike u zemlji te ozbiljno krene u borbu protiv korupcije.
„Ako smanjimo nivo korupcije, možemo uštedjeti stotine miliona, po nekim procjenama i do milijardu maraka, kroz sredstva koja se troše na javne nabavke i usluge“, ističe profesor Predrag Mlinarević.
Prema njegovim riječima, borba protiv korupcije nije samo uslov MMF-a, nego i sredstvo koje bi domaće vlasti trebale iskoristiti da smanje potrebu za novim kreditima.
Zaduženje za održavanje statusa quo
Profesor Admir Čavalić tvrdi da je zaduživanje postalo neophodnost za oba entiteta ukoliko žele da zadrže minimalni socijalni mir u zemlji. On međutim upozorava da je problem što se BiH ne zadužuje za razvojne projekte, već za održavanje postojeće političke elite.
„Vlade entiteta vješto izbjegavaju MMF-ove kredite, iako su povoljniji. Razlog je što MMF traži konkretne reforme, planove i programe. Mnogo je lakše zadužiti se na domaćem tržištu ili na stranim berzama“, kaže Čavalić.
Trenutno se, podsjeća, Vlada Federacije BiH zadužuje na Londonskoj berzi – kao što je to ranije uradila i vlast u Rs.
Ogromni dugovi stižu na naplatu
Obaveze Rs-a prema kreditu sa Londonske berze iznose 1,6 milijardi KM, a dospijeće dolazi naredne godine. MMF u tom kontekstu predlaže formiranje rezervnog fonda u koji bi se slivao novac od povećanih budžetskih prihoda, posebno PDV-a, usljed inflacije i rasta cijena.
„Taj fond trebao bi služiti i za pokrivanje finansijskih obaveza iz izgubljenih arbitražnih sporova“, navodi Stanić.
Iako zvaničnici Rs-a javno tvrde da se vraća više kredita nego što se uzima, izvještaji Vlade kažu drugačije. Prema podacima iz dokumenta o izvršenju budžeta za prošlu godinu, ukupni prihodi po osnovu zaduženja iznosili su 933 miliona KM, dok je na otplatu duga otišlo 821 milion. Razlika – 171 milion maraka – govori da je zaduživanje ipak veće od otplate.
MMF ili sopstvena bajka?
„Vlada Rs jedno priča u javnosti, a drugo piše u službenim dokumentima“, zaključuje profesor Stanić.
U konačnici, MMF nudi povoljnije kredite, ali pod uslovima koji zahtijevaju ozbiljne reforme, odgovornost i transparentnost – što domaćim vlastima, kako se čini, ne odgovara. Radije biraju skuplje i rizičnije zaduživanje na berzama, uz kolateral u prirodnim resursima i javnim preduzećima.
Narod bi rekao: „Laže koza, ne laže rog.“ Finansijski rog jasno pokazuje u kojem smjeru ide domaća ekonomija – i koliko je u raskoraku sa izjavama političara.
