Prema podacima Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH je u prvoj polovini 2024. godine sa Evropskom unijom ostvarila ukupan obim razmjene od 15,8 milijardi KM.
Obim je veći u odnosu na isti period prethodne godine uslijed povećanja uvoza.
Iz EU je u BiH uvezeno robe u ukupnoj vrijednosti od 9,8 milijardi KM, što je više za 566,1 milion KM ili šest odsto. Istovremeno, izvoz je smanjen za 465,1 milion KM ili sedam odsto, pa je ukupno izvezena vrijednost prema EU 6,1 milijardu KM.
Ovakve promjene u robnoj razmjeni su rezultirale pokrivenosti uvoza izvozom od 62 odsto i deficitom u robnoj razmjeni od 3,7 milijardi KM.
„Izvoz BiH prema EU ima skoro isti trend kao i zemlje regije, što je očekivano. Pad izvoza je najuočljiviji u sektoru energetike, zbog pada izvoza električne energije, zatim zbog pada izvoza željeza i čelika i njihovih proizvoda i pada izvoza u TOKO (tekstil, odjeća, koža i obuća) industriji, što je rezultat smanjenja potrošnje i smanjenja narudžbi iz inostranstva“, istakli su u Spoljnotrgovinskoj komori.
Smanjen je i izvoz namještaja koji učestvuje u suficitu u drvnom sektoru, kao posljedica smanjenja potražnje, što je opet, dodaju, refleksija najviše njemačke ekonomije.
S druge strane, u oporavku uvoza značajno učestvuje agro i prehrambeni sektor, automobilska i elektro industrija.
„Podaci nam ponovo potvrđuju zavisnost o tržištu EU, jer je oporavkom te ekonomije, vidljiva refleksija na industrije u BiH, posebno automobilsku i elektroindustriju“, kažu u STK i dodaju da BiH na tržište EU izvozi preko 70 odsto svojih proizvoda.
Ekonomski analitičar Igor Gavran kaže da su ovi rezultati loši iz najmanje tri razloga. Prvi je, kaže, taj što se nastavlja potpuna zavisnost o tržištu EU koje dominira i izvozom i uvozom i svaki poremećaj po BiH ima negativne efekte.
„Da pojačamo saradnju s drugim tržištima onda bi se puno lakše podnijeli slučajevi kao trenutno da pada tražnja za našim izvoznim proizvodima u EU. Drugi razlog je unutrašnji, jer je došlo do velikog pada proizvodnje električne energije, prije svega zbog nesposobnosti Elektroprivrede BiH da efikasno upravlja rudnicima u okviru koncerna, i takođe pada proizvodnje čelika“, ističe Gavran.
Treći razlog je, dodaje, to što je struktura izvoza BiH jako limitirana i praktično zavisi od svega nekoliko grupa proizvoda i svaki poremećaj u njihovom izvozu dramatično smanjuje ukupne vrijednosti i količine.
„S druge strane, struktura uvoza je opet tragična u drugom smislu, a to je da uvozimo praktično sve uključujući i ogroman broj proizvoda koje sami ili proizvodimo ili možemo proizvesti. Ako razmišljamo o budućim trendovima nažalost ne možemo biti optimisti jer ne vidimo ni strateške ni pojedinačne mjere koje bi nagovijestile poboljšanja“, naglasio je Gavran.
Vlasnik „Krajina klasa“ i izvoznik Saša Trivić kaže da BiH, odnosno RS ima pad izvoza, dok Srbija nema, i da ne stoji priča da je to isključivo vezano za prilike EU.
„Južna Amerika i Afrika imaju povećan izvoz u Evropu, što znači da smo dobili konkurenciju na evropskom tržištu, a naše plate su porasle i izgubili smo na konkurentnosti“, kaže Trivić.
Gdje su potencijali BiH?










