Firme iz BiH mogu tražiti milionski povrat od SAD-a

Podsjetimo, Vrhovni sud SAD-a presudio je da Zakon o međunarodnim vanrednim ekonomskim ovlastima (IEEPA), na osnovu kojeg su ove carine uvedene, ne daje predsjedniku ovlaštenje da samostalno uvodi trajne trgovinske namete bez odobrenja Kongresa.

Time je srušen pravni temelj za dodatne carine koje su od 1. avgusta 2025. godine uvedene za veći broj zemalja, uključujući i Bosnu i Hercegovinu.

U praksi, to znači da bi bh. kompanije koje su od tada plaćale carinu od 30 posto potencijalno mogle tražiti povrat sredstava, ukoliko američke trgovinske institucije provedu presudu i definišu mehanizam refundacije.

Iz BiH su najviše pogođene kompanije iz namjenske industrije.

Neke carine i dalje ostaju na snazi

Važno je naglasiti da se ova odluka ne odnosi na ranije uvedene carine na pojedine proizvode poput čelika i aluminija, koje su donesene na osnovu drugih zakonskih mehanizama i koje mogu ostati na snazi.

U međuvremenu, očekuje se reakcija američke administracije, koja je već najavila mogućnost uvođenja novih trgovinskih mjera putem drugih zakonskih okvira.