Osmandžiković - pokušajte se obrazovati vani, raširite krila i vidike

08.12.2021. 07:29

politicki.ba

Mislim da naši mladi ljudi (generalno na Balkanu) imaju mnogo potencijala ali je sistem takav da ne dozvoljava promjenu ka boljem zbog političkih podijela.

Osmandžiković - pokušajte se obrazovati vani, raširite krila i vidike - slika 1

Emina Osmandžiković rođena je u jeku rata u Sarajevu 1994. godine. Poslije života u Emiratima, Americi, Jordanu, Saudijskoj Arabiji, Velikoj Britaniji i Francuskoj, trenutni se nalazi se u Emiratima gdje trenutno radi kao Senior Researcher and Copywriter (analitičar i urednik) u agenciji koja je zadužena za integrisano istraživane i komunikacije u saradnji sa vladom Ujedinjenih Arapskih Emirata.

Studirala je političke nauke i međunarodne odnose sa fokusom na arapski jezik i sociološka istraživana.

Njena je Bachelor diploma odvela u Emirate gdje je studirala na New York University (NYU Abu Dhabi) i provela godinu dana u Njujorku. Njen četverogodišnji studij na ovom univerzitetu je bio miks američkog i međunarodnog obrazovanja sa ljudima širom svijeta.

Sa završetkom svoje BA diplome gdje je bila medju 10% najuspješnijih studenata u svojoj generaciji, preselila se u Veliku Britaniju i krenula na Master studij u istoj oblasti na University of Cambridge. Po završetku studija stekla je zvanje magistrice političkih nauka i međunarodnih odnosa.

Ove jeseni počela je svoje doktorske studije u političkim naukama na temu socio-demografskog inženjeringa u post-konfliktnim zonama, uključujući i područje Bosne I Hercegovine.

Kako je tekao tvoj put odlaska na studije u inostranstvo? Kako je tekao proces dobijanja stipendija?

Sve četiri godine srednje skole, Prva Bošnjačka Gimnazija, bila sam na dualnom programu (mi smo to zvali Curriculum B) gdje su mi predavanja bila i na bosanskom i na engleskom jeziku. Nakon četiri godine sam dobila međunarodnu Cambridge diplomu za srednjoskolsko obrazovanje kao i bosanskohercegovačku srednjoskolsku diplomu. Biti prvi učenik generacije koji je ujedno završio i Cambridge i bosanski program mi je bila neopisiva čast.

U četvrtom razredu srednje skole sam dobila stipendiju Fonda Bošnjaci kao jedan od dva najbolja studenta treće godine. U isto vrijeme sam osvojila prestižnu nagradu Microsoft-a za pripravništvo sa svojim timom na nivou Bosne i Hercegovine. Sve to mi je omogućilo da se prijavim na fakultete van Bosne i Hercegovine i dobijem stipendiju. Bez obzira na sve vještine koje sam prikupila odrastajući u Bosni i Hercegovini, dobivanje stipendije je bila jedno vrla kompleksna 'operacija'.

Po završetku srednje skole, bila sam prvenstveno orijentisana na programe u Velikoj Britaniji. Od pet univerziteta na koje sam se prijavila, dobila sam pozitivan odgovor od četiri. Svih pet prijava je bilo u polju prava.

S obzirom da sam zaista težila ka najboljem za sebe i vjerovala da mogu sve sto hoću ukoliko dobijem prijeko potrebnu stipendiju, okrenula sam se američkim univerzitetima. U tih nekoliko krucijalnih mjeseci, predstavnik New York University (NYU) za Evropu je posjetio PBGS tokom ture Balkanskih međunarodnih škola. Održao je prezentaciju o novom kampusu u Emiratima koji prima svega 2% studenata sirom svijeta, ali je stipendija bila praktično zagarantovana. NYU Abu Dhabi je bio jedini fakultet na koji sam se prijavila. I dan danas ne mogu da vjerujem da sam dobila mjesto na tako prestižnoj instituciji koja mi je omogućila da svoje Master studije naposljetku završim na University of Cambridge na parcijalnoj stipendiji.

Radila je šest različitih poslova tokom dodiplomskih i master studija

Tokom Bachelor studija sam radila kao asistent za odnose fakulteta sa ambasadama, jer je NYU Abu Dhabi programe pohadjalo nekoliko hiljada ljudi iz vise od 150 zemalja svijeta. Na završnoj godini sam radila kao asistent dvojici profesora na projektima međunarodnog prava, konflikta, sigurnosti na Srednjem Istoku i političke teorije. Zadnji semestar sam radila u fotografskim arhivima na arhiviranju historije određenih zemalja Srednjeg Istoka i gradnji vizualne biblioteke.

Tokom Master studija sam zapravo radila četiri posla da nadoknadim nedostatak potpune stipendije. Kao analitičar, pomogla sam fondaciji koja je bazirana u Londonu da pokrene edukativni program za izbjeglice u Libanu i Jordanu. U isto vrijeme sam radila kao menadžer bara na mom koledžu (Cambridge ima više od 30 koledža koji organizuju društveni život studenata i akomodaciju). Tri puta sedmično bih radila u lokalnom kafeu. Poslije predavanja tokom radnih dana bih čuvala sina jednog od profesora na fakultetu. Život tokom Mastera je definitivno postao interesantan nakon sto sam dobila dodatnu stipendiju da putujem po Evropi i radim intervjue za svoj postdiplomski rad koji sam na kraju i objavila u akademskom žurnalu (European Scientific Journal).

Sve moje objavljene radove redovno postavljam na web stranici: www.eminao.com.

Proces školovanja u inostranstvu

Kako je tekao proces školovanja u inostranstvu? Čime si posebno zadovoljna?

Moj proces školovanja je kompleksan za svakog u kojem god obrazovnom sistemu se nalazio. Ja sam studije završila i u američkom i u britanskom sistemu i ne bih mogla reći koji je objektivno bolji, ali sa sigurnošću mogu potvrditi da sam pobrala plodove oba sistema. Iz američkog sistema sam naučila o važnosti praktičnog rada, što me oblikovalo kao istraživača i mladog analitičara, pogotovo sa osjetljivim temama globalnog značaja. Iz britanskog sistema sam naučila mnogo o teorijskom temelju istraživana i važnosti historije i cjelokupne znanosti u pristupanju bilo kojem društveno-socijalnom problemu.

Posebno sam zadovoljna činjenicom da sam, kroz svoje školovanje na obje strane Atlantika, imala mogućost da budem izložena globalnim problemima i da naučim o globalnim rješenjima sa svjetskim ekspertima.

Koji su bili najveći izazovi tokom studija u inostranstvu, kako je tekao proces adaptacije?

- Najveći izazovi tokom školovanja su uvijek bili vezani za moju preveliku ljubav i strast prema novim projektima koji su mi onemogućivali da provodim mnogo vremena sa porodicom. Bez obzira na logističke izazove, daljinu i generalnu težinu svakodnevnog života, ne bih uspjela bez bezuvjetne podrške porodice i bliskih prijatelja.

S obzirom da od punoljetstva živim van Bosne i Hercegovine, ne vjerujem da sam prošla kroz proces adaptacije kao takav. Mislim da sam pokušala da budem maksimalno otvorena ka novim kulturama, jezicima, ljudima i mjestima do te mjere da bih uvijek težila da usvojim nešto novo u svoj karakter i način razmišljanja sto bi me učinilo boljom osobom. Drugačije ne bih mogla ići iz mjesta u mjesto sa osmijehom na licu.

Ja sam ostala u jako dobrom i prijateljskom odnosu sa svakim svojim profesorom. Neki su od početka insistirali da ih čak i ne oslovljavam sa titulom profesora ili doktora, što mi mnogo govori o njihovoj skromnosti i pristupu radu. Kao mlada osoba u akademiji sam uvijek dobijala poštovanje i savjete. Mislim da me je takav iskren odnos oblikovao kao što mi je dao i dovoljno samopouzdanja da objavim svoje istraživanje i nastavim raditi na sebi. Mislim da situacija u Bosni i Hercegovini nije slična mom iskustvu, ali ne usuđujem se komentarisati zbog manjka vlastitog iskustva.

Ide za obrazovanjem i novim prilikama da se dokaže, gdje god te prilike iskrsnu

Koji su ti karijerni ciljevi i ambicije?

- Uz početak doktorata, moj trenutni cilj je da objavim svoje sedmo akademsko istraživanje u nekom od svjetskih žurnala u društvenim naukama.

Trenutno sam na trećem poslu od završetka Master studija. Prvobitno sam radila kao istraživac/analitičar pri jednom istraživačkom institutu u Emiratima. Moj se posao uglavnom fokusirao na međunarodnu sigurnost, politički rizik, analizu globalnih trendova i savjetovanje vladinih organa. Jedna jako lijepa osobina Emirata je ta sto daju priliku mladim osobama.

Moj dugoročni cilj je da kreiram akademski žurnal i vidim više objavljenih radova na jezicima Balkanskih zemalja, jer mislim da je naša akademska zajednica poprilično zaostala za svjetskim trendovima iako ima mnogo potencijala.

Ostvarenje mojih ciljeva nije povezano sa fizičkom i geografskom lokacijom. Moja vodilja u životu je da idem za obrazovanjem i novim prilikama da se dokažem, gdje god te prilike iskrsnu. Zbog tog razloga sam naučila i Arapski, da bih mogla da proširim svoje vidike, način razmišljanja i pristup svjetskim problemima. Ukoliko bi me moj životni put odveo nazad u Bosnu i Hercegovinu, htjela bih da se vratim kao ekspert sa svjetskim iskustvom i napravim nešto dobro u vlastitoj zemlji za dobrobit domaće akademske zajednice.

Mladi imaju mnogo potencijala ali sistem ne dozvoljava promjenu ka boljem zbog političkih podijela

Koje su mane i prednosti obrazovnig sistema u BiH?

- Mislim da su prednosti obrazovnog sistema u Bosni i Hercegovini širina svakog predmeta. Nedostatak je manjak praktične primjene teorijskog znanja, jer sama teorija ne može da se nosi sa današnjim trendovima i obuci mlade ljude da budu pripremljeni za tržište rada.

Osjećaš li da te BiH želi nazad i da možeš ovdje iskoristiti svoje potencijale i doprinijeti razvoju društva?

- Moj stav prema bosanskohercegovačkom društvu je nepromijenjen od djetinjstva. Jedina razlika je što sada imam dovoljno iskustva i obrazovanja iza sebe da malo vise definišem svoje stavove i pridodam im atribute i argumente koje trebaju. Mislim da naši mladi ljudi (generalno na Balkanu) imaju mnogo potencijala ali je sistem takav da ne dozvoljava promjenu ka boljem zbog političkih podijela. Poenta obrazovanja nije u tome ko će ispričati bolju stranu historiju nego u cjelokupnom oblikovanju mladih umova da vode to isto društvo sutra kad odrastu.

Lično mislim da ne bih mogla naći posao da se sutra vratim u Bosnu i Hercegovinu. U isto vrijeme mislim da me ne bi cijenili na radnom mjestu čak i da uspijem naći posao s obzirom da dosta mog iskustva nema ekvivalent u našem trenutnom društvu i sistemu.

Da sam ja neko

Kako bi osnažila mlade u BiH da ojačaju svoju ulogu u društvu?

- Ja sam pobornik obrazovanja kroz život jer čovjek uči dok je živ. Lokacija nije bitna. Sistem, dok god je dobar, isto tako nije bitan.

Našim mladim ljudima bih savjetovala, ukoliko imaju prilike, pokušaju da se obrazuju vani i malo rašire krila i vidike. Ne govorim ovo u smislu 'trava je zelenija preko druge strane', nego iz razloga sšto dodavanju drugog načina života vlastitom iskustvu možemo otkriti da postoji ta druga strana. Kolektivno, ovo mnogo znači za nove ideje, razvoj, konekcije i inovacije.

Ukoliko sam u mogućnosti da pomognem mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine ili bilo koje druge države da ostvare svoje snove i naprave prvi korak ka budućnosti kakvu žele, uvijek sam spremna da pomognem i uskočim u proces zajedno sa njima. Kad sam tek počinjala, nisam imala podršku sistema niti mnogo ljudi oko sebe koji bi mi mogli dati savjet. Upravo ovo želim da promijenim.

Poruka mladima u BiH?

- Ja sam i dalje mlada i svaki dan učim sve više i više tako da mi nikad nije lahko dati savjet drugima. Uvijek se ogradim time što kažem da dajem savjet iz vlastitog iskustva, pa neka to bude primjenjivo kako ta osoba hoće.

Prvenstveno želim da ohrabrim mlade ljude da se usude i prijave na što više mjesta. Naposljetku, želim da pošaljem poruku otvorenosti – ja i dan danas postavljam pitanja gdje god i s kim god da pričam. Znatiželja i strast prema učenju novih stvari je moja zvijezda vodilja.

(Ova priča je dio serijala #PonosBiH, o uspješnim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom.)

Podijelite:

Facebook X / Twitter