Lapandić: Isuviše smo mali da bi smo se mogli lišiti bilo kog pojedinca

„Moja namjera jeste da se vratim u Bosnu, jer moj rad i moj doprinos za mene ima smisla ako ga osjete i ljudi u mojoj Bosni.

Dženan Lapandić je svestran momak.

Tipično bosanski skroman, on se ne „razbacuje“ izuzetnim uspjesima. A tek mu je 27 godina.

Rođen je u Tuzli u radničkoj porodici, a danas je već doktorant u oblasti elektrotehnike, tačnije automatskog upravljanja, na Kraljevskom tehničkom univerzitetu (KTH) u Štokholmu u Švedskoj.

U rodnom gradu završio Osnovnu i Osnovnu muzičku školu, a nakon toga i Gimnaziju "Meša Selimović". U sve tri škole proglašen je za Učenika generacije.

Široko obrazovanje

„Sa posebno lijepim uspomenama sjećam se svog školovanja u Gimnaziji koje mi je, da tako kažem, udarilo široke temelje i pružilo mogućnost da svoje interesovanje za matematiku, fiziku, informatiku razvijam kroz vannastavne aktivnosti i takmičenja, ali mi je dalo i određenu širinu u obrazovanju u drugim poljima i sa ove vremenske distance, zahvalan sam svim svojim nastavnicima i profesorima na tome.

Stečeno znanje iz Gimnazije, umnogome mi je olakšalo prvu godinu na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, na smjeru Automatika i elektronika“, prisjeća se Dženan.

Pred kraj prve godine studija, dobio je poziv da, zajedno sa drugim studentima, predstavlja ETF na naučnim takmičenjima na Elektrijadi, takmičenju koje okuplja fakultete elektrotehnike sa područja bivše Jugoslavije.

Bio je dio ekipa koje su zauzele prva mjesta u takmičenjima iz matematike i električnih krugova.

Elektrotehnički fakuultet završio je 2016. godine sa najvišim prosjekom u generaciji i dobitnik je priznanja Zlatna značka Univerziteta u Sarajevu.

„Već tokom posljednje godine ETF-a, razmišljao sam o narednim koracima i izazovima i tada sam odlučio da ću nastaviti akademsku karijeru do doktorata. Iako mi se nije nešto posebno išlo van BiH, jer sam bio zadovoljan na ETF-u, odlučio sam aplicirati na Master program iz robotike, sistema i automatskog upravljanja na ETH u Cirihu.

ETH Cirih važi za najbolje rangirani univerzitet na području kontinentalne Evrope sa više od 20 alumnija koji su ujedno i dobitnici Nobelove nagrade, među kojima najpoznatiji svakako Albert Einstein.

Na moje iznenađenje, a zahvaljujući i izvrsnim pismima preporuka od mojih profesora sa ETF-a, 1. marta 2016. godine, na Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine, obaviješten sam da sam primljen na ETH“, priča ovaj momak.

Studiranje u Švicarskoj

Dženan kaže da je studij na ETH „zaista neprocjenjivo iskustvo jer pruža priliku da učite od najvećih stručnjaka u vašoj oblasti o temama i dostignućima koja još nisu stigla ni u knjige, već su svježe objavljena u naučnim časopisima“.

Program je, objašnjava, bio koncipiran na način da su studenti imali veliku slobodu biranja predmeta i specijaliziranja u dijelu ove oblasti shodno afinitetima svakog od njih. Ipak, značajan dio mastera je uključivao naučno-istraživački rad kroz semestarski projekat, obaveznu industrijsku praksu u trajanju od 3 do 6 mjeseci i, naravno, master tezu.

„Industrijsku praksu radio sam u švicarsko-švedskoj kompaniji ABB, odnosno u njihovom istraživačkom centru za robotiku i automatiku u Ladenburgu, u Njemačkoj.

Proveo sam vrlo zanimljivih pet mjeseci u njemačkom radnom okruženju, radeći sa dva mentora, oba doktori nauka, na problemu prigušenja smetnji koje se javljaju prilikom rotacije na motorima ugrađenim u ABB-ove robotske ruke“, objašnjava Dženan.

Za vrijeme boravka u Cirihu, družeći se sa studentima i mladim istraživačima porijeklom iz BiH, „pala je odluka“ da se inicira organizacija koja će ih okupiti, ali i okupljati sve slijedeće mlade genijalce iz naše zemlje.

Onovana je Asocijaciju za napredak nauke i tehnologije (ANNT) u Bosni i Hercegovini 2017. godine radi povezivanja mladih i uspješnih naučnika i stručnjaka iz oblasti prirodno-matematičkih i tehničkih nauka, s ciljem unaprjeđenja uslova i infrastrukture za bavljenje naučnim radom u BiH.

Danas ANNT okuplja desetine mladih i uspješnih istraživača, profesora, doktora nauka, doktoranata na prestižnim univerzitetima širom svijeta.

Skoro svima njima zajedničko je da su svoje obrazovanje počeli u Bosni i Hercegovini i u nekom stadiju nastavili ga van BiH, što je jedan od pokazatelja da naš obrazovni sistem ima kvalitet.

Uvezivanje mladih i pametnih iz BiH

„Članovi ANNT-a svoje slobodno vrijeme ulažu kako bi realizirali projekte od kojih će koristi imati mladi u BiH i društvo u cjelini.

Posebno bih istaknuo projekat STEM Youth Camp, organiziran uz podršku američke ambasade, gdje smo dvije godine zaredom, a nadamo se da ćemo nastaviti i nakon pandemije, okupili 50 srednjoškolaca iz svih krajeva Bosne i Hercegovine koji su imali priliku družiti se i prisustvovati predavanjima naših mladih istraživača ali i najboljih stručnjaka i akademika iz oblasti umjetne inteligencije, automatike, elektronike, dinamike fluida, pametnih elektrodistributivnih mreža i elektromobila, biomedicinskog inžinjeringa i onkologije te morske biologije, s ciljem da motiviramo mlade da se bave naukom i približimo im taj svijet“, ističe Dženan.

On zagovara postepenu reformu obrazovnog sistema u BiH, ali i hrabre i mudre iskorake gdje god je to moguće.

Fakulteti, po njemu, sve više trebaju biti obrazovno-istraživačke institucije.

Odlične smjernice, smatra, date su u strategiji razvoja naučno-istraživačkog rada koju je izradila ANUBiH prije desetak godina.

No, one su ostale samo na papiru. Još uvijek.

„Neke od konkretnih stvari koje bih volio vidjeti u našem sistemu su pozicije doktoranata na našim fakultetima, barem u prirodno-matematičkim i tehničkim oblastima. Barem 80 posto radnog vremena trebalo bi provesti u naučno-istraživačkom radu, a najviše do 20% u nastavi.

Time bi se rasteretili i asistenti-doktoranti i profesori koji bi imali više vremena za naučno-istraživački rad.

Također, potrebno je povećati ciljana izdvajanja za nauku, a vjerujem da bi to najbolje bilo uraditi kroz osnivanje Naučne fondacije, ako ne na državnom, onda barem na federalnom, ili čak kantonalnom nivou, koja će finansirati, na osnovu strateške analize naših naučno-istraživačkih kapaciteta i svjetskih naučnih kretanja, kompetitivne i kvalitetne istraživače, višegodišnje naučno-istraživačke projekte i ideje na principima kvalitete, izvrsnosti i pravednosti.

Samo na tim principima i konkurentnosti i kompetitivnosti možemo očekivati napredak u naučno-istraživačkom radu, a zatim posljedično i u znanju i obrazovanju“, govori Dženan.

Moj smisao

On ima i poruku za sve u BiH:

„Mi smo brojčano mali narod i naša država, i da je idealno stanje u njoj, a nije, nema taj luksuz da dopusti sebi da se odrekne ili da odustane od bilo kojeg pojedinca, a posebno ne od mladih i obrazovanih. Samo na Institutu za automatsko upravljanje na KTH u Štokholmu, zajedno sa mnom doktorat radi još dvoje doktoranata porijeklom iz Bosne i Hercegovine.

Smatram da je dobro da mladi ljudi šire svoje vidike ali da ne gube iz vida svoju državu i narod“, ističe on.

Hoće se, kaže, vratiti u domovinu.

„Moja namjera jeste da se vratim u Bosnu, jer moj rad i moj doprinos za mene ima smisla ako ga osjete i ljudi u mojoj Bosni.

Ipak, ako želimo da ne izgubimo svu tu masu ljudi potreban je organiziran, institucionalan i inovativan pristup“.

(Ova priča je dio serijala #PonosBiH, o uspješnim mladim ljudima iz Bosne i Hercegovine. Serijal predstavlja politicki.ba uz podršku kompanije BH Telecom.)