Admir Greljo je sasvim običan genijalac.
Priča tečno, razložno, ali ga je jako teško pratiti, nekmoli razumjeti. A kako i neće, kada priča o česticama manjim od protona i neutrona, promišlja o tome kako je svijet nastao, šta je to što je dovelo do svega ovoga što nas danas okružuje. I iznad svega, govori kako želi ostaviti trag u nauci.
A nauka kojom se bavi nešto je sasvim novo.
Ona počinje onim što su naučnici pokrenuli u čuvenom Institutu CERN u Švicarskoj, gdje odabrana formacija naučnika cijepa neke najosnovnije čestice Univerzuma i istražuje do sada sasvim nepoznata područja nauke.
"Rođen sam 1989. godine u radničkoj porodici. Kada je rat počeo, protjerani smo iz naše kuće u Gacku, kao i mnogi drugi i dom smo našli u Mostaru.
U Gacko se nikada nismo vratili.
Roditelji i šira porodica su ostali u Mostaru, a ja sam krenuo dalje.
Nakon završene osnovne škole, srednju školu te Prirodno-matematički fakultet - Odsjek za fiziku - završio sam u Sarajevu", priča Admir.
Naravno, PMF je završio sa Zlatnom značkom, kao najbolji student.
"Mene je odmah počela zanimati teorijska fizika visokih energija. Znao sam da to neću moći usavršavati u BiH, te sam odlučio ići dalje.
Fizika visokih energija je nauka koja se bavi pitanjima početka stvaranja univerzuma. Koje su osnovne čestice materije te kako one međudjeluju? Kako je izgledao univerzum neposredno nakon Velikog praska?
U inostranstvo sam otišao u potrazi za znanjem.
Na Univerzitetu u Ljubljani sam doktorirao 2014. godine. Predmet proučavanja moje doktorske disertacije je bio Higgsov bozon, misteriozna subatomska čestica koja se povezuje s postojanjem svojstva mase. Higgsova materija je otkrivena 2012. godine na CERN-u. U to vrijeme sam radio na Institutu Jožef Stefan, kao mladi istraživač, te studirao na Univerzitetu u Ljubljani.
Poslije doktorata, dodatno sam se usavršavao na postdoktorskim istraživanjima. Tokom prvog “postdoc-a” - tri godine na Univerzitetu u Cirihu - zanimao sam se za problem koji je povezan s generacijama elementarnih čestica. Naime, pored prve generacije čestica koja gradi našu svakodnevnu materiju, postoje još dvije generacije koje se pojavljuju u ekstremnim uslovima kakvi su sudari čestica na CERN-u.
Otvoreno je pitanje porijekla ovih čestica te njihova svrha.
Tokom boravka u Cirihu postavio sam temelje novoj (komplementarnoj) metodologiji proučavanja problema generacija čestica koristeći sudare na visokim energijama.
Poslije prvog postoktorskog istraživanja, godinu sam proveo u Majncu, u Njemačkoj, potom sam aplicirao na CERN te dobio njihovu stipendiju. U toj prestižnoj međunarodnoj laboratoriji sam radio dvije godine. Za mene je to bilo izuzetno važno. Od nekoliko stotina kandidata probrali su par nas. A, da napomenem, BiH nije članica CERN-a, te je izuzetno teško dobiti priliku”, priča Admir. Naravno da je za njega to bilo izuzetno postignuće i iskustvo o kojem je ranije sanjao.
Radio je s najboljim fizičarima današnjice, učio od njih, obrazovno dalje rastao.
Osim teoretskog znanja, dobio je priliku upoznati se s eksperimentima koji se izvode na CERN-u.
"Meni kao teorijskom fizičaru to je ogromno iskustvo”, ističe.
Tokom rada u CERN-u na postdoktorskim studijima, Admir je odlučio aplicirati za grant švicarske vlade, kako bi osnovao vlastitu istraživačku grupu.
Naravno da je uspio.
Grant na period od pet godina mu je dodijeljen i on sada vodi tim od dva doktoranta i tri postdoktorska istraživača na Univerzitetu u Bernu.
Ispituju porijeklo generacija elementarnih čestica na visokim energijama.
Admir sasvim razložno objašnjava šta on, zapravo radi i šta je to što njegova oblast naučnog zanimanja "proizvodi".
"Dešavaju se jako zanimljive stvari u mojoj oblasti. Postoje određena dešavanja koja teorijska fizika ne može objasniti - devijacije između eksperimenta i teorije.
Eksperimentalci očitavaju nešto što nismo očekivali i što ima potencijal za neko veliko otkriće.
_xs.jpg)
