Zukan opet o Vučiću

politicki.ba

Vučićeva izjava, posmatrana bez cinizma i uz pretpostavku iskrene namjere, otvara niz ozbiljnih pitanja

Objavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, u kojoj govori o mogućnosti što skorijeg zajedničkog ulaska zemalja zapadnog Balkana u Evropsku uniju, komentarisao je Zukan Helez, ministar odbrane Bosne i Hercegovine i potpredsjednik Socijaldemokratske partije (SDP) BiH, ističući da takva poruka, ukoliko je iskrena, više ne smije ostati na nivou političke retorike.

Helez navodi da Vučićeva izjava, posmatrana bez cinizma i uz pretpostavku iskrene namjere, otvara niz ozbiljnih pitanja koja se ne mogu svesti na medijske istupe i kratkoročne političke kalkulacije. Prema njegovim riječima, ukoliko se zaista radi o ozbiljnoj ponudi, ona ne obavezuje samo lidere zemalja zapadnog Balkana, već i samu Evropsku uniju.

Posebnu odgovornost, smatra Helez, snosi sam Vučić, koji mora jasno i nedvosmisleno odgovoriti da li se radi o iskrenoj političkoj inicijativi ili o pokušaju skretanja pažnje s dubokih unutrašnjih političkih i društvenih problema u Srbiji. U tom kontekstu, Helez podsjeća i na, kako navodi, nesmotrene geopolitičke poteze Vučića, koji se pokušao pozicionirati kao faktor istovremeno prihvatljiv i Rusiji, i Sjedinjenim Američkim Državama, i Kini, da bi na kraju ostao bez stvarne podrške bilo koje od tih strana.

„Međutim, ako je odgovor potvrdan i ako ova ideja dobije podršku zemalja zapadnog Balkana, te ako se iza nje zaista krije politička volja, tada se više ne može govoriti o neodređenoj ‘europskoj perspektivi’, već o evropskoj odluci s jasno utvrđenim rokovima“, poručuje Helez.

Kao ključno pitanje izdvaja reakciju institucija Evropske unije, prije svega Evropske komisije. Helez smatra da bi jasan politički zahtjev za ubrzanim, zajedničkim ulaskom zapadnog Balkana u EU stavio na ozbiljan test dosadašnji model proširenja, koji se, kako ocjenjuje, pokazao sporim, neujednačenim i često zarobljenim u unutrašnjim političkim kalkulacijama same Unije.

Prema njegovom mišljenju, ubrzani proces ne bi značio preskakanje pravila, već njihovu faznu i ubrzanu primjenu. Kao realan i održiv put vidi model postepenog usvajanja i pune primjene evropskih normi, uključujući integraciju u jedinstveno tržište, carinsku uniju, energetsku i digitalnu politiku EU, kao i mogućnost postepenog ulaska u šengenski prostor ili korištenja eura.

Helez naglašava da čak i ako je Vučićeva inicijativa prvobitno motivisana unutrašnjim pritiscima u Srbiji, ona može prerasti u mnogo širi i značajniji politički projekat ukoliko dođe do saglasnosti država zapadnog Balkana. U tom slučaju, odgovornost bi bila na državama članicama EU da ovu ideju pretvore u stvarni politički proces.

„Takav potez bio bi čin historijske hrabrosti, kako lidera Evropske unije, tako i lidera Balkana. To je odluka koja bi zaslužila mjesto u evropskoj i svjetskoj historiji“, navodi Helez, podsjećajući na vizije Roberta Schumana, ali i na ulogu ključnih historijskih ličnosti poput Dwighta D. Eisenhowera, Bernarda Montgomerija i Charlesa de Gaullea, koji su nakon razaranja Drugog svjetskog rata imali snage da postave temelje NATO-a i Evropske zajednice kao garancije mira, sigurnosti i prosperiteta.

Na kraju poručuje da poruke koje dolaze iz političkih centara moći moraju postati obavezujuće ukoliko su iskrene. U suprotnom, upozorava Helez, Evropa i zapadni Balkan suočit će se s još jednom propuštenom historijskom šansom – ne samo za region, već i za samu Evropu.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.