Nakon mnogih peripetija oko mogućeg dolaska ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, curenja informacija iz redova berlinske policije, do posljednjeg trenutka velom tajne obavijen posjet se konačno obistinio. Predsjednik Ukrajine je nešto nakon ponoći sletio u Berlin. Polazi se od toga da bi ga trebao primiti predsjednik Frank-Walter Steinmeier a nakon toga i kancelar Olaf Scholz.
Poslijepodne će u Aachenu, na drugom kraju Njemačke, Zelenskom biti dodijeljena Nagrada Karla Velikog, koja se dodjeljuje osobama koje su na poseban način zadužile proces europskog ujedinjenja i na kojem će govor držati sam kancelar a očekuje se i dolazak predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen.
No ono što se još drži u tajnosti je hoće li sam dobitnik nagrade nakon Berlina otputovati u Aachen. U svakom slučaju, berlinska policija se priprema za posjetu s najvišim stupnjemm sigurnosti, uporedivim s onim koji se primjenjuje prilikom posjeta predsjednika SAD-a ili premijera Izraela.
Trnovit put
Odnos između ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog i njemačkog kancelara Olafa Scholza nije jednostavan. Od početka rata njih dvojica su se osobno sreli samo dva puta. Prvi put prošlog juna u Kijevu, dugo nakon što su tamo već bili drugi najviši političari.
Tome je prethodila žestoka svađa između Berlina i tadašnjeg ukrajinskog veleposlanika u Njemačkoj Andrija Melnika. Izrazito „nediplomatski diplomat" optužio je njemačkog predsjednika Frank-Waltera Steinmeiera da je previše blizak Moskvi, a kancelara Scholza da predugo oklijeva s isporukama oružja Ukrajini. Steinmeier je želio posjetiti Kijev, ali je odbijen. Kada je nakon toga Scholz otkazao putovanje u Kijev, Melnik je kancelara nazvao „uvrijeđenim mladom“. Bilo je potrebno nekoliko sedmica da se stvari ponovo smire.
„U međuvremenu odnos se znatno poboljšao", kaže Henning Hoff iz Njemačkog društva za vanjsku politiku. Pritom je važnu ulogu odigrala zamjena Melnika „mnogo mirnijim, uravnoteženijim" Aleksejem Makejevim, što se dogodilo tokom jeseni, kaže Hoff za DW.
Ali, pomogla je i promjena na čelu njemačkog Ministarstva odbrane. Umjesto Christine Lambrecht preuzeo ga je Boris Pistorius. „S Pistoriusom je došao ministar koji vrlo jasno kaže da je njegov cilj pobjeda Ukrajine." On je osigurao i „glatku i pravovremenu" isporuku borbenih tenkova Leopard 2 Ukrajini. „To je jedan potpuno drugačiji ton“, ocjenjuje Hoff.
Oružje, oružje, oružje
Zahtjev za sve učinkovitijim oružjem iz Njemačke vjerojatno će ponovo doći od Zelenskog, pored zahtjeva za još više streljiva, koje je sada „ključno pitanje“ za ukrajinskog predsjednika.
Njemačka je s vojnom pomoći više oklijevala od drugih zemalja. Scholz je mjesecima čekao prije nego što je odobrio isporuke teškog naoružanja kao što su oklopna vozila i artiljerija. Zatim je trebalo da porođe još mnogo mjeseci prije nego što je na listu stavio i borbene tenkove – i to tek kada su ih Sjedinjene Države odlučile poslati.
Isporuka borbenih aviona za Scholza do sada nije dolazila u obzir. „Nije bilo naročito preporučljivo isključiti mogućnost isporuka određenih sustava naoružanja kao što su borbeni zrakoplovi, jer ne možete znati kako će se rat razvijati", kaže Hoff. On u ovom trenutku ne očekuje da će Scholz ponuditi avione.
Drugi su otišli dalje. Nizozemska se trenutno konzultira s Danskom i Velikom Britanijom o isporuci zrakoplova F-16. To „nije tabu", rekao je premijer Mark Rutte tijekom prošlosedmične posjete Zelenskog Haagu. Dogovor još nije postignut, ali je to samo pitanje vremena.
Zelenski je ranije bio u Finskoj. Na konferenciji za novinare s finskim predsjednikom Saulijem Niinistöm ukrajinski predsjednik je rekao: „Uskoro ćemo preći u ofanzivu, a onda ćemo dobiti avione."
Sumnje u uspjeh kontraofanzive
