Moderna Švicarska kao federalna država je nastala 1848. godine.
Stranci često misle da je Zurich, Ženeva ili Bern glavni grad Švicarske, ali ova država zapravo nema glavni grad. Razlog za to jesu komplikovana, historijom određena i prilično pragmatična rješenja.
Da bi se razumjela zašto je to tako, potrebno je osvrnuti se na sami nastanak ove države. Naime, ona je 1291. formirana od više kantona, čime je stvoren labav savez. Stara Švicarska Konfederacija do kraja 18. stoljeća nije imala parlament u pravom smislu te riječi. Kao konfederacija nezavisnih i suverenih kantona, bez jasnog jedinstva, imala je Tagsatzung, kongres izaslanika kantona.
Taj kongres je bio u Lucernu, Cirihu, Schwyzu i često u Frauenfeldu i Badenu. Interesantno je to da je bio i u mjestima poput Kostanze, koja nisu bila dio konfederacije. Francuske trupe su 1798. napale Švicarsku, a Staru Švicarsku Konfederaciju je zamijenila Helvetska Republika, država centralizirana po francuskom modelu.
Glavni grad ove republike, koja je bila vazalna država Francuske, u pet godina njenog postojanja bili su Aarau, Lucern i Bern, ali time niko nije bio zadovoljan. Kako bi uspostavio red, Napoleon Bonaparte je 1803. vratio granice starih kantona i stvorio nove kantone kao što su Vaud i Aargau.
Konfederacija 19 kantona, nastala Zakonom o posredovanju, također nije imala glavni grad. Naime, šest gradova su se izmijenjali kao glavni grad, i to Fribourg, Solothurn, Bazel, Lucern i Cirih. Historičar André Holenstein piše da se glavni grad, koji se tada još zvao "predgrađe Konfederacije", od 1815. mijenjao svake dvije godine između Ciriha, Berna i Lucerna.
Tipični švicarski kompromis
Moderna Švicarska kao federalna država je nastala 1848. Da bi se spriječila koncentracija moći u liberalnim kantonima nakon Sonderbundskog rata 1847. i da bi se se sačuvao federalizam, pronađen je tipični švicarski kompromis. Naime, parlamentarci oba parlamentarna doma 1848. izabrali su Bern kao sjedište institucija savezne vlasti.
Razlog za to jeste njegova geografska lokacija i podrška kantona u kojima se uglavnom govori francuski jezik. Osim toga, ovaj grad je besplatno ustupio zemljište za zgrade institucija savezne vlasti. Ostale važne institucije se nalaze u drugim velikim gradovima. Primjera radi, Savezni sud je u Lozani, Federalni krivični sud u Bellinzonu dok je sjedište Švicarske narodne banke u Cirihu i Bernu.
Bern se od tada naziva savezni grad, iako taj termin ne postoji u ustavu. Historičar Holenstein smatra da su parlamentarci neizborom glavnog grada vodili računa o raspoloženju u kantonima s dominantno konzervativnim katoličkim stanovništvom. Čini se da je ova strategija uspjela jer je Švicarska od tada ostala stabilna te se etablirala kao jedna od najuspješnijih demokratija na svijetu, piše portal swissinfo.
