Dok se čelnici Evropske unije i država zapadnog Balkana okupljaju u Tivtu na summitu EU – zapadni Balkan, sve se češće postavlja pitanje zašto Brisel upravo sada snažno gura novo proširenje, unatoč tome što se i s postojećih 27 članica suočava s brojnim izazovima.
Albanija, Srbija, Crna Gora, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija i Kosovo nalaze se u različitim fazama pristupnog procesa. Iako se proširenje često predstavlja kao projekt evropskog jedinstva, danas ga sve više pokreću sigurnosni i gospodarski interesi.
Gotovo dva desetljeća relativnog mira držala su pitanje proširenja u drugom planu, no ruska invazija na Ukrajinu promijenila je geopolitičku sliku Evrope. Za Brisel je uključivanje zapadnog Balkana postalo pitanje sigurnosti i stabilnosti na vlastitim granicama.
Regija vrijedna desetke milijardi eura
Osim sigurnosti, važnu ulogu igra i ekonomija. Evropska unija već je najveći trgovinski partner i investitor u regiji. Samo prošle godine ukupna robna razmjena između EU-a i zemalja zapadnog Balkana premašila je 87 milijardi eura.
Riječ je o intenzivnoj trgovini strojevima, hemijskim proizvodima, metalima i drugim industrijskim robama, pri čemu EU ostvaruje značajan trgovinski suficit jer izvozi znatno više nego što uvozi.
Borba za utjecaj s Rusijom, Kinom i SAD-om
Brisel istodobno nastoji spriječiti jačanje utjecaja drugih globalnih sila u regiji. Rusija, Kina i Sjedinjene Američke Države aktivno se natječu za politički i ekonomski utjecaj na zapadnom Balkanu, piše Euronews.
Najvidljiviji primjer je Srbija, koja i dalje odbija uskladiti svoju vanjsku politiku sa sankcijama EU-a protiv Rusije.
