Razlog zašto ČKD-ovi tramvaji u Pragu izgledaju kao da su tek izašli iz tvornice je jednostavan - održavanje.
Pitanje održavanja starih tramvaja čehoslovačkog proizvođača Českomoravská Kolben-Daněk (ČKD), koje je donedavno koristilo sarajevsko preduzeće GRAS, u fokusu je bh. javnosti.
Razlog za to jeste iskliznuće tramvaja sa šina 12. februara, na raskrsnici kod Ambasade Sjedinjenih Američkih Država. Iskliznuo je model tramvaja Tatra K2, spomenutog proizvođača, a koji je proizveden 1977. godine. Saobraćao je na liniji 1 Željeznička stanica - Baščaršija.
GRAS je krajem 1970-ih i početkom 1980-ih godina nabavio desetine tramvaja Tatra K2, koji su decenijama bili okosnica tramvajskog prijevoza u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.
ČKD je do pada Berlinskog zida bio najveći dobavljač tramvaja za istočnoevropske države. Procjena je da je u zemljama u i izvan Starog kontinenta isporučio 14 hiljada tramvaja, čime je bio jedan od globalnih lidera u svojoj djelatnosti. ČKD je nekoliko godina nakon pada Zida, odnosno nakon 80 godina rada, ugašen.
Tramvajski prijevoz u Pragu
No, ČKD-ovi tramvaji nastavili su se koristiti i poslije gašenja ove kompanije, što je slučaj i u Pragu. Naime, Saobraćajno preduzeće Praga (DPP) trenutno raspolaže s čak gotovo 500 tramvaja ČKD, koji su u voznom stanju.
Osim toga, imaju više od 300 novih tramvaja, koje im je isporučio domaći proizvođač Škoda. Dakle, praški vozni park je s 800 jedinica 20 puta veći nego onaj sarajevski. S obzirom na to da Prag ima 1,3 miliona stanovnika, to znači da je jedan tramvaj na 1.500 stanovnika. Tim vozilima upravlja više od dvije hiljade vozača, radeći u tri smjene.
Razlog za to jeste što češki glavni grad ima jednu od najgušćih tramvajskih mreža na svijetu. Naime, ima 300 kilometara pruge na kojoj je 600 stajališta, a trenutno je najveće proširenje tramvajske mreže u posljednjih 70 godina.
Tramvaji u "špici" radnih dana na najfrekventnijim linijama saobraćaju svake tri do četiri minute dok na manje frekventnim linijama saobraćaju svakih osam minuta. Kada nije "špica", na najfrekventnijim linijama saobraćaju svakih osam minuta. Intervali vožnje vikendom su nešto duži.
Koliko su tramvajski i drugi oblici javnog prijevoza u Pragu organizirani govori i to da godišnje u javnom prijevozu bude više od milijardu vožnji.
Stanovništvo se na korištenje javnog prijevoza podstiče i godišnjom kartom od 150 eura, što je 0,50 eura dnevno. Podstiče se i time što tramvaji imaju apsolutni prioritet prilikom prolaska kroz raskrsnice, što bi tokom ove godine trebalo zaživjeti i u Sarajevu.
Održavanje tramvaja ČKD
Razlog zašto ČKD-ovi tramvaji u Pragu izgledaju kao da su tek izašli iz tvornice je jednostavan - održavanje. DPP ima ogromno postrojenje gdje se ta vozila nakon pređenog određenog broja kilometara, odnosno svakih nekoliko godina, potpuno rastavljaju, do najsitnijeg vijka.
Karoserija se čisti od korozije i ojačava, a u tom procesu koriste se posebni antikorozivni premazi. Ne izostaje ni modernizacija unutrašnjosti, što podrazumijeva i zamjenu akceleratora (velikih rotirajućih prekidača) koji su trošili mnogo električne energije i koji su se često kvarili.
Akceleratori se zamjenjuju za modernu tranzistorsku elektroniku, čime je potrošnja električne energije smanjena za 40 posto te se postiže glatko ubrzavanje i tiše kočenje. Osim toga, time je omogućeno da se tramvajima upravlja ručicom, a ne starim pedalama.
Modernizacijom su ČKD-ovi tramvaji učinjeni niskopodnim i ugrađeni su sistemi za audiovizualno obavještavanje putnika. Međutim, zbog tehničkih ograničenja konstrukcije nije se mogao klimatizirati putnički prostor. Samo je klimatizirana vozačka kabina.
U Pragu uspijevaju u svemu navedenom jer i dalje proizvode sve potrebne dijelove. Procjena je da DPP godišnje za održavanje ČKD-ovih tramvaja potroši između 30 i 40 miliona eura
Više je razloga zašto im se to isplati, a jedan od njih jeste što imaju sve nacrte, za svaki šaraf, motor, elektroniku. Zato i mogu proizvoditi dijelove ili ih naručivati od domaćih dobavljača.
Praška internetska zvijezda među ČKD-ovim tramvajima jeste "Mazačka", u prijevodu "ona koja maže", a koji se koristi za podmazivanje šina.
To je tramvaj koji djeluje kao da nema krova, odnosno u njegovom stražnjem dijelu je rezervoar za ulje kojim se podmazuje pruga. Milioni ljudi preko interneta gledaju kada je ovaj tramvaj na zadatku, a toliko je popularan da se njegova maketa prodaje kao suvenir.
ČKD-ovi tramvaji su u češkom glavnom gradu zadržali svoju originalnu, crvenu boju, odnosno na njima nema reklama, i zbog toga što su dio praškog identiteta. Ono što su crveni autobusi za London, to su crveni tramvaji za Prag - estetika je bitna.
