Zagrebački veto na putu ka EU: Kako je hrvatsko pitanje potisnulo problem Rs i postalo ključna prepreka za BiH

Godinama se u političkim i diplomatskim krugovima smatralo da će Republika Srpska i njeno osporavanje centralnih institucija predstavljati glavnu i posljednju prepreku na putu Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Međutim, razvoj političkih događaja pokazuje da bi ključni uslov za nastavak evropskih integracija mogao postati politički status i izborna legitimnost Hrvata u Federaciji BiH.

Dok je u Rs usvajanje evropskih standarda u vezi s presudama Evropskog suda za ljudska prava (poput predmeta "Sejdić-Finci") tehnički i pravno jednostavnije rešivo – uklanjanjem etničke odrednice i uvođenjem formule da se bira "jedan član Predsjedništva sa teritorije Rs" – situacija u Federaciji BiH ostaje znatno složenija.

Uklanjanje etničkih predznaka u Federaciji, kako piše RTV BN, bez posebnog izbornog mehanizma, u praksi bi značilo trajno preglasavanje najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda. Sa druge strane, stvaranje klasičnog trećeg, teritorijalnog entiteta nosi ogromne političke i sigurnosne rizike. Zboga toga se sve više raspravlja o modelu "neteritorijalnog trećeg entiteta" kroz posebnu izbornu jedinicu ili elektorski sistem koji bi garantovao da Hrvati sami biraju svog predstavnika u Predsjedništvu BiH.

Ovo pitanje dodatno je dobilo na težini usvajanjem Rezolucije o osnaživanju političkog položaja Hrvata u BiH u Hrvatskom saboru. Time je unutrašnji spor između Sarajeva i Mostara podignut na nivo zvanične državne politike Hrvatske, što stvara politički osnov da Zagreb u budućnosti uslovi pregovore BiH sa EU rješavanjem hrvatskog pitanja.

Reagujući na ove pritiske, ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković fokus stavlja na institucionalnu i administrativnu zastupljenost, ističući da Hrvati već zauzimaju značajan broj funkcija u državnim i entitetskim organima. Međutim, iz vizure političkih predstavnika Hrvata, suština problema nije u broju funkcija nego u izbornoj legitimnosti i glasovima.

Iznalaženje asimetričnog izbornog modela koji bi zadovoljio strazburške presude, spriječio preglasavanje Hrvata i izbjegao nove teritorijalne podjele BiH sada se nameće kao glavno pitanje o kojem će ovisiti brzina i konačni ishod evropskog puta Bosne i Hercegovine.