U protekle dvije decenije, od 2006. do 2025. godine, vozači u BiH su samo po osnovu akciza i putarina koje plaćaju pri kupovini svakog litra goriva državi dali više od 18 milijardi maraka, a voze se po putevima koji su među najgorim u Evropi.
Prošlog ljeta, podsjetimo, objavljena je karta koja rangira evropske zemlje prema kvalitetu puteva i auto-puteva, a zemlje su na karti prikazane jednom od pet boja - plava znači vrlo dobre puteve, zelena dobre, žuta osrednje, crvena lošije, a crna najlošije. BiH je, pogađate, ofarbana u crnu.
Pritom, prema karti objavljenoj u okviru Global Competitiveness Reporta Svjetskog ekonomskog foruma, BiH je dobila ocjenu 2,8 od mogućih sedam, što nas svrstava među zemlje s najlošijim putevima u Evropi, iako finansiramo ogromne namete.
Nameti, koje plaćaju vozači u BiH, ovih dana su ponovo aktuelizovani, usljed vrtoglavog rasta cijena goriva izazvanog nemirima na Bliskom istoku, a pojedini političari se zalažu da akcize na naftne derivate budu ukinute, ili bar smanjene.
Kako je za "Nezavisne novine" potvrđeno iz Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, za gorivo koje se proda na tržištu u BiH trenutno se plaća akciza od 0,30 do 0,45 KM po litru, što zavisi od vrste naftnog derivata.
"Po ovom osnovu od 2006. do 31. decembra 2025. godine je ukupno prikupljeno devet milijardi i 590 miliona KM", rečeno je u UIO BiH.
Osim akciza, za svaki litar koji uspu, vozači plaćaju i dvije putarine. Prva je putarina za održavanje puteva (0,15 KM po litru derivata), a druga je putarina za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju drugih puteva (0,25 KM po litru derivata).
"Ukupan iznos prikupljene putarine za održavanje puteva od 2006. do 31. decembra 2025. godine je četiri milijarde i 250 miliona KM. Ukupan iznos prikupljene putarine za izgradnju auto-puteva i rekonstrukciju ostalih puteva od 2009. do 31. decembra 2025. godine je četiri milijarde i 398 miliona KM", rekli su iz UIO BiH.
Dakle, jednostavnom računicom, kada saberemo koliko su od 2006. do 2025. godine vozači dali za akcize i putarine, dođemo do cifre od čak 18,2 milijarde maraka, a treba naglasiti da su, uz ove ogromne svote, platili i PDV.
Na nelogičnosti ukazuje Damjan Ožegović, viši istraživač i saradnik za pravne poslove u "Transparensi Internešnel BiH", koji kaže da se, očigledno, namjenski prikupljena sredstva troše - nenamjenski.
