Radarima slabo vidljivi lovci bez repa dominiraju zračnim prostorom i sposobni su za protivbrodske napade. Njihova uloga bit će ključna za jačanje kineske flote nosača aviona.
U svjetlu ukrajinsko-ruskog sukoba i rastućih napetosti, zemlje sve više ulažu u vojnu odbranu.
Kina je nedavno predstavila svoj najnoviji arsenal vojne odbrane, no ubrzo je stigao odgovor iz SAD-a, prenosi HRT.
Kina je predstavila nove avione šeste generacije, dok su avioni pete generacije još uvijek rijetkost u svijetu.
Radarima slabo vidljivi lovci bez repa dominiraju zračnim prostorom i sposobni su za protivbrodske napade. Njihova uloga bit će ključna za jačanje kineske flote nosača aviona.
Osim toga, Kina je nedavno predstavila svoj prvi amfibijski jurišni brod nove generacije, čime dodatno unaprjeđuje svoje vojne kapacitete.
- Ovim će se značajno povećati brzina slijetanja i intenzitet napada na neprijateljsku obalu - objašnjava kineski vojni stručnjak Du Wenlong.
Jačanje kineskih vojnih sposobnosti dio je strategije za povećanje prisustva u Južnokineskom moru, pripremu za eventualni sukob oko Tajvana i regionalnu dominaciju.
Rivalstvo sa SAD-om dodatno podstiče kineska ulaganja u vojnu moć. SAD ostaju globalni lider u vojnim izdacima, s rekordnim budžetom od 895 milijardi dolara za 2025. godinu.
- Sjedinjene Države koriste 'kinesku vojnu prijetnju' kao izgovor za održavanje hegemonije - izjavio je glasnogovornik kineskog Ministarstva nacionalne odbrane Zhang Xiaogang.
Unutar NATO-a, Poljska prednjači s izdvajanjima većim od 4% BDP-a za odbranu, dok ostale zemlje poput baltičkih država, Finske i Švedske intenzivno ulažu zbog moguće ruske prijetnje.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte ističe da je cilj od 2% BDP-a za odbranu nedostatan za dugoročnu sigurnost.
- Naše mogućnosti odvraćanja sada su primjerene, ali moramo osigurati da tako ostane i za četiri ili pet godina - govori Rutte.
Rusija i dalje ulaže značajna sredstva u vojnu moć, ali se suočava s ekonomskim izazovima i sankcijama koje otežavaju dugoročno održavanje tih ulaganja.
- Trošimo 6,3% BDP-a na odbranu, ali ne možemo povećavati vojne izdatke unedogled - priznao je ruski predsjednik Vladimir Putin.
Očekuje se da će globalna vojna potrošnja u 2025. godini premašiti 2,5 triliona dolara, a ključna ulaganja dolazit će iz NATO-a, istočne Evrope, azijskih zemalja i Bliskog istoka.
