Piše:
Toby Vogel
Neposredni izazov dolazi od rukovodstva
bosanskih Srba pod vodstvom Miloradom Dodikom, koji je najavio napuštanje
centralnih institucija Bosne i Hercegovine, uključujući i oružane snage.
Dodika je izazvalo nametanje zakona o
negiranju genocida od strane visokog predstavnika međunarodne zajednice
Valentina Inzka u julu. Dodikova separatistička agenda, koju u velikoj mjeri
podržavaju Beograd i Moskva, usklađena je sa segregacijskim programom glavne
stranke bosanskih Hrvata, HDZ-a, koju podržava Zagreb.
Zajedno, nastojanje Srba i Hrvata da se dalje
oslabe ionako slabe centralne institucije Bosne, predstavlja najozbiljniji
izazov ustavnom poretku uspostavljenom Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995.
godine.
Umjesto da uzvrati Dodiku i HDZ-u, diplomatija
EU je učinila sve što je mogla da udovolji njihovim zahtjevima, u dogovoru sa
Sjedinjenim Državama.
Pregovori koje vodi EU o izbornoj reformi
uglavnom su osmišljeni tako da osiguraju da hrvatsko mjesto u tročlanom
bosanskom Predsjedništvu pripadne nacionalističkom HDZ-u.
A tokom posjete Sarajevu, Mostaru i Banjoj
Luci prošle sedmice, povjerenik za proširenje Olivér Várhelyi je eksplicitno
izjavio da je zakon o negiranju genocida također na pregovorima, uz pitanje da
li bi centralne institucije ili entiteti trebali biti nadležni za državnu
imovinu (još jedan ključni Dodikov zahtjev).
Várhelyijevo zadivljujuće priznanje da je EU
spremna pronaći “kompromis” u vezi sa zakonom o negiranju genocida – odnosno
pustiti Dodika da se izvuče negiranjem da se genocid dogodio u Srebrenici 1995.
godine – ukazuje na veće pitanje: pristup EU sa najmanjim zajedničkim
nazivnikom Balkan oblikuju njegovi vlastiti neliberali, prije svega mađarski
premijer Viktor Orban, koji je postavio Varhelyija na njegovo mjesto uz pomoć
predsjednice Komisije Ursule von der Leyen.
Orbán je početkom novembra, na vrhuncu
secesijske krize, posjetio Dodika u rodnom gradu Laktašima; a opozicione
ličnosti su Vijeću za politiku demokratizacije (Democratization Policy Council)
rekli da su ih diplomate EU ove sedmice pokušale nagovoriti da prihvate izmjene
izbornog zakona ukazujući na nekoliko glavnih gradova EU koji bi mogli biti
zadovoljni raspadom zemlje.
Otkako je EU preuzela vodstvo
"međunarodne zajednice" u Bosni prije nekih 15 godina, temeljna
teorija da će privlačnost eventualnog članstva u EU pokrenuti demokratsku
transformaciju zemlje u potpunosti je diskreditirana.
