U moru vijesti vezanih uz rat u Ukrajini, ovih dana jedna je upala u oči. Njemački savez sindikata (DGB) i Savez poslodavaca Njemačke (BDA) izdali su zajedničko priopćenje u kojem se od njemačke vlade traži hitno uklanjanje "pravnih i birokratskih" prepreka koje bi stajale na putu brze integracije izbjeglica iz Ukrajine na njemačkom tržištu rada.
Ovo priopćenje je iznenadilo mnoge i to zbog nekoliko razloga. S jedne strane iznenađuje relativno rijetka pojava zajedničkog izdavanja priopćenja organizacija koje u pravilu zastupaju interese različitih interesnih grupa. A s druge strane pozornost privlači i ažurnost kojom je ovo priopćenje izišlo u javnost u trenutku kada tek prvi vlakovi s izbjeglicama iz Ukrajine pristižu u Njemačku, piše Deutsche Welle (DW).
"Poduzeća i radnički savjeti su spremni preuzeti svoj dio odgovornosti kako bi što prije preuzeli ove ljude, obučili ih ili prekvalificirali i tako integrirali u tržište rada", stoji u zajedničkom priopćenju. U njemu se ukazuje i na iskustva stečena nakon dolaska izbjeglica iz Sirije i Bliskog istoka 2015./2016.
Loša iskustva s posljednjim velikim izbjegličkim valom
Ta iskustva su očito bila ne pretjerano pozitivna: danas, šest godina nakon izbjegličkog vala iz Sirije i Iraka svega nešto više od 50 posto radno sposobnih koji su stigli tijekom tzv. izbjegličkog vala ima stalno zaposlenje. Tada je velika većina izbjeglica raspolagala nikakvom ili samo nižom kvalifikacijom, kako za DW kaže Herbert Brücker, voditelj znanstvenog sektora "Migracije, integracije i međunarodno istraživanje tržišta rada" pri Institutu za istraživanje tržišta rada (IAB) u Nürnbergu.
„Njemačka je tada pokrenula brojne mjere kvalifikacije i doškolovavanja kako bi izbjeglice pripremila za ovdašnje tržište rada", kaže Brücker. Kada su u pitanju izbjeglice iz Ukrajine, on polazi od drugih pretpostavki. Od migranata iz Ukrajine koji su do sada dolazili u Njemačku više od polovice je imalo visokoškolsku naobrazbu", kaže Brücker. On, kao i DGB i BDA smatra kako se ne bi trebale ponavljati logističke greške iz razdoblja vala 2015./2016. "Mi smo izbjeglice naseljavali u područjima u kojima su uvjeti na tržištu rada bili nepovoljni, a kvote nezaposlenosti visoke. Sada bi se trebali usredotočiti na rastuće urbane centre te istodobno stvoriti okvire za pravnu sigurnost kad su u pitanju boravišni status i tečajevi jezika", kaže ovaj stručnjak za radne migracije.
Rat rješava demografske probleme zapadne Europe
Demograf s Katoličkog sveučilišta u Zagrebu Tado Jurić već dulje vrijeme proučava migracije, posebno migracije u zemlje zapadne Europe. On smatra da najnoviji razvoj događaja s izbjeglicama iz Ukrajine samo potvrđuje neke njegove, ranije postavljene teze o tome da zapadne zemlje svoje demografske probleme rješavaju posežući za resursima drugih zemalja.
"Iako se sankcije Njemačke prema Rusiji pokazuju kao veliki rizik za njemačko gospodarstvo i velika žrtva koju Njemačka čini, Njemačkoj se po pitanju demografske revitalizacije zapravo ništa bolje nije moglo dogoditi. Ne treba zaboraviti da je Njemačkoj danas najvažnije privući mlade ljude - što je ključan strateški cilj postavljen iznad svakog vanjsko-političkog cilja. Ratom u Ukrajini otvoren je potpuno novi bazen radne snage za potrebe njemačkog tržišta", kaže Jurić u razgovoru za DW. On tvrdi da, kao i kad je riječ od odljevu radne snage s jugoistoka Europe, njemačko tržište rada "živi od tuđe nesreće".
Vladimir Ivanović, koji je dobar dio svog znanstvenog djelovanja na Sveučilištu Humboldt u Berlinu posvetio povijesti migracija, je još žešći u kritici načina na koji Njemačka rješava svoje demografske probleme. "Ako se mene pita, ja to smatram ratnim profiterstvom. Njemačka opet dobiva radnike koji su joj prijeko potrebni bez da je u njihovo obrazovanje uložila i jednog centa. Stvar je jednostavna: ljudi bježe od rata, hajdemo iskoristiti njihovu nesreću i ponuditi im bilo koji posao koji prihvate. I tu prije svega mislim na sektor njege gdje Njemačkoj nedostaje velik broj radnika", kaže Ivanović u razgovoru za DW. I on povlači paralelu između Ukrajine i zapadnog Balkana gdje se već godinama odvija proces "čišćenja" tamošnjeg tržišta rada i odvlačenja radnika koji su potrebni Njemačkoj.
Novac koji će biti uložen u integraciju, tj. tečajeve jezika novopridošlica iz Ukrajine Njemačka će, kako smatra Ivanović, pokriti poreznim prihodima tih istih Ukrajinca kada se zaposle.
