Za Zelenskog, prihvatanje demilitarizirane zone predstavlja težak politički kompromis, ali nužan kako bi se izbjegla potpuna predaja dijelova Donbasa pod kontrolom Ukrajine.
Ukrajina je spremna prihvatiti uspostavu demilitarizirane zone u Donbasu, što predstavlja značajan ustupak u nastojanju da se okonča rat s Rusijom.
Prema riječima ukrajinskog pregovarača Mihaila Podoljaka, obje strane, ukrajinske i ruske snage, povukle bi se s trenutne linije fronta, dok bi zonu nadzirala međunarodna sila, idealno uz učešće Sjedinjenih Američkih Država.
Ovaj potez dio je američkog "plana mira" koji je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski prilagodio i proslijedio američkom predsjedniku Donaldu Trumpu. U izradi prijedloga učestvovali su i evropski lideri, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza, francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i britanskog premijera Keira Starmera.
Prema Podoljaku, demilitarizirana zona podrazumijevala bi povlačenje teškog naoružanja s obje strane fronta i nadzor međunarodnih posmatrača kako bi se spriječile nove agresije. On je naglasio da bi uključivanje SAD-a u ovu misiju nadzora omogućilo kontrolu primjene sporazuma, praćenje neovlaštenih kretanja trupa i poštivanje linije razdvajanja.
Ovakva mjera podsjeća na korejsku demilitariziranu zonu, koja od 1953. godine razdvaja Sjevernu i Južnu Koreju. U ukrajinskom slučaju, zona bi mogla biti znatno veća i strateški važna, posebno zbog značaja Donbasa kao industrijskog i rudarskog područja koje Rusija nastoji kontrolisati od 2014. godine.
Za Zelenskog, prihvatanje demilitarizirane zone predstavlja težak politički kompromis, ali nužan kako bi se izbjegla potpuna predaja dijelova Donbasa pod kontrolom Ukrajine.
Svako konačno rješenje trebalo bi biti potvrđeno putem izbora ili referenduma, kako je naglasio ukrajinski predsjednik.
Plan takođe predviđa postratnu arhitekturu evropske sigurnosti i finansiranje obnove Ukrajine, uključujući učešće agresora u obnovi zemlje kako bi se spriječilo da Rusija izvlači samo korist iz sukoba. Podoljaku je naglasio da ove odluke predstavljaju "teške, ali neophodne ustupke", dok garancije sigurnosti i ekonomske rekonstrukcije služe kao svojevrsna "utjeha" za ukrajinsku stranu.
Diplomatski napori uključuju moguće sastanke u Parizu i Berlinu između američkih, evropskih i ukrajinskih zvaničnika, s ciljem pronalaska kompromisa koji bi zadovoljio sve strane. Ipak, američki predsjednik Donald Trump postavio je Kijevu ultimatum do Božića, dok ukrajinski zvaničnici ističu da Zelenski ne popušta pod američkim pritiskom i da će Ukrajina nastaviti braniti svoj teritorij.
