Za Ukrajinu, borba za osiguranje zapadnih borbenih tenkova bila je samo početak.
Budući da su američki Abramsi i njemački Leopardi sada krenuli prema liniji fronta nakon višemjesečnih prepirki među zapadnim saveznicima, vojni planeri u Kijevu okreću svoju pažnju na ono što vide kao logičan sljedeći korak u svojim naporima da odbiju ruske osvajače - pošiljke savremenih borbenih aviona.
Razgovori portala Politico.eu sa nizom zapadnih vojnih zvaničnika i diplomata potvrđuju da je interna debata o snabdijevanju Ukrajine mlaznim lovcima već u toku, koju potiču ukrajinski zvaničnici uz snažnu podršku baltičkih država.
"Sljedeći prirodni korak bili bi borbeni avioni", rekao je diplomata iz jedne sjevernoevropske zemlje.
Debata će se vjerovatno pokazati još spornijom od spora oko isporuke tenkova. U Evropi, više zvaničnika i diplomata reklo je da njihove vlade više ne smatraju tu ideju nerealnom, ali da su strahovi od eskalacije i dalje veliki.
Vašington je poručio Kijevu da je snabdijevanje avionima "za sada zabranjeno", rekao je gore citirani diplomata, ali je dodao: "Tamo postoji crvena linija — ali prošlog ljeta smo imali crvenu liniju na HIMARS (višecijevni raketni bacači), i ona je pređena. Onda su to bili borbeni tenkovi pa je i to urađeno".
Drugi viši izaslanik jedne evropske sile također je naglasio brzinu kojom eskalira opskrba zapadnim oružjem. "Borbeni avioni su danas potpuno nezamislivi", kaže, "ali ovu raspravu bismo mogli imati za dvije, tri sedmice".
Ministri odbrane ukrajinskih saveznika trebali bi održati novi samit sljedećeg mjeseca u američkoj vojnoj bazi Ramštajn, na jugozapadu Njemačke, gdje se očekuje da će avijacija i zračna podrška biti ključni fokus.
Holandski ministar vanjskih poslova Wopke Hoekstra rekao je prošle sedmice holandskom parlamentu da će njegov kabinet razmotriti isporuku borbenih aviona F-16, ako Kijev to zatraži. "Mi smo otvorenog uma, nema tabua", rekao je.
To je uslijedilo nakon prošlomjesečnih komentara slovačkog ministra vanjskih poslova Rastislava Kačera, koji je za Interfax-Ukrajinu rekao da je njegova vlada "spremna" Kijevu predati lovce MiG-29 iz sovjetske ere, i razgovarao je s partnerima iz NATO-a i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim o tome kako uraditi tako nešto.
Ostali visoki političari su znatno manje entuzijastični.
Njemački kancelar Olaf Scholz isključio je u srijedu isporuku borbenih aviona, navodeći potrebu da se spriječi dalja vojna eskalacija.
"Neće biti isporuka borbenih aviona Ukrajini", rekao je on. "To je vrlo rano i jasno stavljeno do znanja, uključujući i američkog predsjednika".
Neki zvaničnici vjeruju da će rasprava sljedećeg mjeseca u Ramštajnu stoga biti više fokusirana na izradu plana za nepredviđene situacije, u slučaju da su mlazni lovci hitno potrebni u nekom budućem trenutku, umjesto na postizanje dogovora o kratkoročnim isporukama.
Evropski saveznici Ukrajine predviđaju sukob koji bi mogao potrajati još tri do pet godina ili duže, a postoji zabrinutost da je Zapad blizu granice onoga što se može pružiti bez izazivanja ekstremnog odgovora Moskve.
Početkom prošle godine zapadni saveznici složili su se s "nepisanom politikom" da ne isporučuju Ukrajini potpuno sveobuhvatan paket oružja odmah nakon invazije, iz straha da bi "izazvali veliki odgovor Rusije", rekao je treći visoki diplomata iz druge evropske vlade.
Razmišljalo se da Zapad treba postepeno pružati podršku, procjenjujući ruski odgovor u svakom koraku.
"Mnoge zemlje na Zapadu misle da bi, ako bismo Ukrajini isporučili sav hardver koji su od nas tražili u prvoj fazi rata, došlo do snažne ruske reakcije, uključujući nuklearnu. Ovo možete nazvati procesom navikavanja (Putina)", rekao je diplomata.
Strategija je bila spor, ali postojano uzlazni trend u podršci Zapada, od protivtenkovskih Javelina i prenosivih sistema protivvazdušne odbrane kao što su Stingers, do HIMARS-a, a u novije vrijeme i raketa zemlja-vazduh Patriot, tenkova i oklopnih vozila.
