Rat ostavlja i duboke porodične posljedice. Prema procjeni američkog Centra za strateške i međunarodne studije iz januara, od početka potpune agresije poginulo je između 100.000 i 140.000 Ukrajinaca. Zvanični podaci govore da 59.000 djece živi bez bioloških roditelja.
Ukrajina se, uz rat na ratištu, suočava i s tihom, ali dugoročno razornom krizom – demografskim slomom. Dok borbe ulaze u četvrtu godinu, broj rođenih naglo pada, gubici rastu, a milioni ljudi napustili su zemlju.
Prema riječima ukrajinske demografkinje Elle Libanove, zemlja je od početka rata izgubila oko 10 miliona ljudi – poginulih, izbjeglih ili onih koji žive na okupiranim područjima. “To je katastrofa. Nijedna država ne može postojati bez ljudi”, izjavila je za CNN.
Stopa fertiliteta pala je ispod jednog djeteta po ženi, dok evropski prosjek iznosi 1,4. I prije rata natalitet je bio nizak, ali sada je, upozoravaju stručnjaci, praktički kolabirao.
Olena Bilozerska i njezin suprug planirali su djecu kada je 2014. izbio rat na istoku zemlje. Oboje su se pridružili odbrani, a majčinstvo je odgođeno. Kada je napustila vojsku, imala je 41 godinu i minimalne izglede za začeće.
"Ljekari su mi rekli da su mi šanse oko pet posto. Savjetovali su mi da odmah uzmem donorsku jajnu stanicu”, ispričala je. Odlučila je pokušati postupak medicinski potpomognute oplodnje. U jednom ciklusu dobivena je samo jedna jajna stanica. Zametak je pohranjen u kijevskoj klinici Nadiya.
Ubrzo je počela ruska potpuna agresija. Bilozerska se vratila na ratište, dok je zametak ostao zamrznut. “Bojala sam se da će klinika biti bombardovana. Zvala sam i pitala je li sigurno”, rekla je. Tri godine poslije vratila se u Kijev i rodila sina u 46. godini.
Ljekari upozoravaju na pogoršanje reproduktivnog zdravlja. “Vidimo više komplikacija, više hromosomskih nepravilnosti i poteškoća u iznošenju trudnoće”, rekao je dr. Valerij Zukin, direktor klinike Nadiya.
Njegova kolegica dr. Alla Baranenko navodi da je kvaliteta jajnih stanica slabija, a bilježi se i pogoršanje kvalitete spermija kod vojnika koji se vraćaju s fronte. Kao uzrok ističu dugotrajan stres i teške uslove života.
Rat ostavlja i duboke porodične posljedice. Prema procjeni američkog Centra za strateške i međunarodne studije iz januara, od početka potpune agresije poginulo je između 100.000 i 140.000 Ukrajinaca. Zvanični podaci govore da 59.000 djece živi bez bioloških roditelja.
Iryna Ivanova ostala je bez supruga, pilota borbenog aviona, koji je poginuo u aprilu 2025. Kćer je rodila u decembru. “Kad sam čula njezin prvi plač, kao da sam ponovo počela disati. Osjećate najveću radost i najveću bol istodobno”, rekla je.
Mnoge udovice okupljaju se u mrežama podrške. Jedna od njih ima više od 6.000 članica i organizuje sastanke te pomoć djeci poginulih vojnika.
Uz ratne gubitke, oko šest miliona ljudi – uglavnom žena i djece – registrovano je kao izbjeglice u inostranstvu. Demografi upozoravaju da se, kako rat traje, smanjuje vjerovatnost njihovog povratka, što dodatno produbljuje manjak radne snage i obrazovanih ljudi.
Stručnjaci upozoravaju da će obnova zemlje zahtijevati velik broj kvalifikovanih radnika. No bez demografskog oporavka, Ukrajina će se, uz ratne posljedice, suočiti i s dugoročnim izazovom opstanka stanovništva.
