"Ne namjeravamo započeti Treći svjetski rat, ali vidimo stalne pokušaje da nas se isprovocira da učinimo nešto što bi imalo veći odjek", rekao je Egert Belitšev, glavni direktor estonske policije i granične straže."
Ovaj snijegom prekriveni granični most između dviju srednjovjekovnih tvrđava u dijelu Estonije gdje se govori ruski mogao bi biti mjesto gdje će započeti Treći svjetski rat, piše Politico.
Grad Narva, stiješnjen uz estonsku granicu s Rusijom, bio je u središtu napora da se odupre, kako kažu, gotovo stalnim provokacijama iz Moskve - od ometanja satelitske navigacije do otimanja plutača za označavanje granice, vrlo glasne propagande, nadzornih bespilotnih letjelica i zujanja balona označenih sa ‘Z‘ simbolom ruskih oružanih snaga.
"Ne namjeravamo započeti Treći svjetski rat, ali vidimo stalne pokušaje da nas se isprovocira da učinimo nešto što bi imalo veći odjek", rekao je Egert Belitšev, glavni direktor estonske policije i granične straže.
Otprilike četvrtina estonskog stanovništva od 1,4 miliona etnički su Rusi. Većina ima estonsko državljanstvo i većina osjeća bliske veze s Estonijom, ali Kremlj je majstor iskorištavanja etničkih razlika kako bi dobio posebnu ulogu u zaštiti ruske dijaspore. To je učinjeno u Gruziji i Moldaviji i to je bio izgovor za invaziju na Ukrajinu.
Postoji bojazan da bi Kremlj mogao igrati na istu kartu i pokušati zauzeti istočnu Estoniju, s njezinom velikom populacijom etničkih Rusa, a zatim izazvati NATO da pokrene globalni rat kao odgovor. Nereagiranje bi pokazalo da je NATO-ova odredba o zajedničkoj odbrani u Članku 5 besmislena.
Ruski predsjednik Vladimir Putin čak je sugerirao 2022. godine, nedugo nakon što je Moskva pokrenula svoj sveopći rat protiv Ukrajine, da je Narva povijesno gledano dio Rusije. Narva, treći po veličini grad u Estoniji, bliži je Sankt Peterburgu nego Talinnu. Od oko 56.000 stanovnika 96 posto govori ruski, a trećina ima ruski pasoš.
Opisujući grad kao "kraj slobodnog svijeta", Belitšev, koji je etnički Estonac, ne misli da su estonski NATO saveznici spremni na ono što bi se ovdje moglo dogoditi.
Oko 900 britanskih vojnika raspoređeno je u zemlji kao dio multinacionalnih NATO snaga u zračnoj bazi Tapa zapadno od Tallina. Francuska tamo također ima trupe. Britanska vlada obećala je staviti svoj borbeni tim 4. brigade u pripravnost za brzo raspoređivanje. NATO je stvorio borbene skupine u većini istočnih zemalja članica, a planira proširiti te grupe u Latviji i Litvi. Na to se nisu obavezali u Estoniji zbog manjka u britanskoj vojsci, koja ima samo dvije oklopne brigade na raspolaganju.
Ako bi Rusija izvršila napad, malo je vjerovatno da bi NATO snage u Tapi, dopunjene estonskim aktivnim osobljem od 7.700 (povećano na 43.000 u slučaju rata), imale dovoljno vatrene moći da odbiju ofenzivu. Štoviše, nedavna posjeta belgijskog izaslanstva bila je usredotočena na to kako evakuirati svoje državljane, zanemarujući ozbiljnu raspravu o tome kako se trupe mogu brzo poslati da brane Baltik, rekao je Belitšev.
"Mislim da svijest ne postoji u onoj mjeri koliko je mi imamo", rekao je o saveznicima svoje zemlje. “Nije je bilo 2008. (kada je Rusija napala Gruziju), nije je bilo 2014. (kada je Krim pripojen) i nema je sada... ljudi ne razumiju stvarnu situaciju.”
Za Tallin je egzistencijalno pitanje što učiniti sa svojim velikim susjedom na istoku. Najmanja baltička država već sada troši 3,4 posto svog BDP-a na odbranu, a iduće godine planira taj udio povećati na 3,7 posto, daleko više od većih zemalja EU-a. Strah u Talinu je zbog onog što bi se moglo dogoditi nakon završetka rata u Ukrajini i ako Rusija iskoristi bilo kakvu pauzu u borbama da napadne ranjivu zemlju NATO-a.
Ta prijetnja čini kontrolu granice još važnijom: "Kada dođe do invazije, već je prekasno", rekao je estonski ministar odbrane Hanno Pevkur u Tallinu. "Moramo proučiti sistem ranog upozoravanja i unaprijed biti jasni da ćemo odmah reagirati ako prva osoba prijeđe granicu."
Estonija ima dugo i gorko iskustvo ruske kolonije. Tek je 1991. nakon raspada Sovjetskog Saveza ponovno stekla svoju neovisnost i od tada je požurila učvrstiti veze s EU-om i NATO-om. Opasnost od Moskve istaknuta je 2014. godine, kada je ruski službenik sigurnosnih službi Eston Kohver otet i zatvoren od strane Rusije. Pušten je godinu dana kasnije u razmjeni zarobljenika.
"Možemo li biti sigurni da se tako nešto neće ponoviti?" rekao je Belitšev, stojeći na mostu na rijeci Narvi, gledajući na nedavno postavljenu odbranu protiv tenkova, tzv. ‘zmajeve zube‘. Belitšev je rekao da je plan tehnologijom nadzora pokriti svaki metar estonske granice s Rusijom od 338 kilometara. To je lakše reći nego učiniti.
Prvo, tu je dionica od 77 kilometara koja prolazi uz rijeku Narvu. Rusko uklanjanje graničnih plutača ovog ljeta uzrokovalo je porast upada na estonski teritorij s 18 u prethodne dvije godine na 96 ove godine. Bez plutajućih oznaka, estonski čuvari imaju problema s razlikovanjem između slučajnih upadača i drskih pokušaja proboja u EU. "Ako plutače nisu tamo u rijeci, to uzrokuje mnogo grešaka", rekao je Belitšev.
Rusko blokiranje GPS signala u tom području također otežava praćenje zrakoplova ili bespilotnih letjelica i otkrivanje krijumčara, a također onemogućuje stražarima da tačno odrede lokacije u divljini. Južno od Narve, granica se proteže 126 kilometara kroz jezero Peipus nakon čega se vijuga prema jugu još 136 kilometara kroz dva cestovna prijelaza u Koidulau i Luhhamaau, u blizini mjesta gdje je Kohver uhvaćen, probijajući se kroz močvaru. Dok vlažni teren predstavlja prirodnu barijeru ljeti, on otvrdne na niskim temperaturama.
"To je poput aerodroma zimi", rekao je Belitšev. "Tamo možete sletjeti avionom ako želite." Program vrijedan 157 miliona eura usmjeren je na jačanje granične zaštite u Narvi. Belitšev je rekao da Estonija gradi ono što on naziva "zidom za bespilotne letjelice" koji koristi digitalne sisteme za blokiranje neprijateljskih bespilotnih letjelica.
Plan je također angažirati policijsku rezervu od 1000 pripadnika sigurnosnog osoblja širom zemlje kao potporu u slučaju većeg incidenta, uz 29.000 volontera koji već treniraju u sklopu Estonske odbrambene lige. Povećanje broja nije lako u mjestu kao što je Narva budući da kandidati moraju tečno govoriti estonski i imati državljanstvo da bi služili u policiji.
"U ovoj regiji uvijek imamo problem da pronađemo nove policajce", rekao je. Unutar impozantne tvrđave Narve na obali rijeke, koju su u raznim periodima tokom posljednjih 700 godina držali Danci, Nijemci, Poljaci, Šveđani, Rusi, Sovjeti i sada Estonci, izvršna direktorica gradskog muzeja Maria Smorzhevskikh-Smirnova rekla je da je teško boriti se protiv informacijskog rata Moskve.
Ove se godine Smorzhevskikh-Smirnova našla na udaru na internetu zbog pokretanja izložbe pod nazivom Narva 44 koja se bavi uništenjem pograničnog grada tokom Drugog svjetskog rata od strane sovjetskih snaga. Kremlj za razaranje okrivljuje njemačke trupe u povlačenju, rekla je, ali fotografije pokazuju drugačiju priču.
Izložba je naljutila lokalno vijeće Narve. Tim Smorzhevskikh-Smirnove također je izazvao kritike zbog postavljanja ogromnog transparenta na stranu tvrđave okrenutu prema Rusiji na kojem je pisalo "Putin je ratni zločinac" tokom ruske proslave Dana pobjede u maju.
Estonija pokušava zadržati dobre odnose sa svojim etničkim Rusima i s Moskvom od trenutka kad je počela napetost. Dok je Finska zatvorila sve svoje kopnene granične prijelaze s Rusijom, Estonija drži most u Narvi otvorenim za pješački promet, što znači da je stalni fokus na nadzoru protoka ljudi. Od onih koji pokušavaju prijeći jasno je izraženo nezadovoljstvo.
Na ulazu u granični prijelaz dugačak je red koji se vijuga prema gradskom trgu dok stotine čekaju u snijegu za prolaz u Rusiju. Putnici koji prelaze dugu, zaleđenu stazu preko mosta u Rusiju, mnogi vukući velike kofere na kotrljanje, gunđaju na ruskom da su ih estonske vlasti prisilile čekati satima zbog glomaznih izlaznih provjera.
Belitšev je okrivio Ruse za stvaranje problema u prometu kako bi njegov tim izgledao loše i potaknuo loše osjećaje, ali je dodao da nije njegov posao olakšavati tranzit do države "agresora". "Ako želite ući u Rusiju, to ne bi trebalo biti ugodno", rekao je Belitšev, piše Politico.
