Predstavnici država članica EU, zapadnog Balkana i Turske, Evropske komisije i Evropske centralne banke zajedno sa predstavnicima centralnih banaka zapadnog Balkana i Turske okupili su se 16. maja na godišnjem ekonomskom i finansijskom dijalogu u Briselu. Kao sastavni dio dijaloga, donesene su određene preporuke za zemlje učesnice, uključujući BiH.
Sastanak je održan u kontekstu nedavnih negativnih događaja, uključujući ekonomski uticaj agresije Rusije na Ukrajinu, o kojem su se učesnici složili da zahtijeva adekvatan politički odgovor.
U zajedničkim zaključcima se prima k znanju da je Program ekonomskih reformi (ERP) Bosne i Hercegovine za 2023-2025 godinu podnesen 20. marta 2023. godine uz značajno kašnjenje. Kašnjenje i slaba usklađenost sa uslovima iz ERP-a su otežali adekvatnu procjenu planova politika čija je svrha da odgovore na ekonomske izazove s kojima se BiH susreće, te pobudila sumnje o posvećenosti aktera koji su odgovorni za ovakvo kašnjenje. U godini koja dolazi, vladina odlučnost i sposobnost da riješi utvrđene strukturalne izazove će utvrditi potencijal za održavanje ekonomske otpornosti i poticanje inkluzivnog rasta, konkurentnosti i otvaranje novih radnih mjesta, dok se istovremeno ubrzava prelazak na zelenu i digitalnu ekonomiju kako bi se odgovorilo na sve veće vanjske pritiske na tržište. Oporavku bi također pomoglo više rada na rješavanju problema korupcije i jačanju vladavine prava.
S tim u vezi donesen je set preporuka za BiH u kojem se bh. vlasti pozivaju da, između ostalog, trebaju:
1. Pružiti podršku ugroženoj kategoriji stanovništva kako bi se mogli nositi sa sve većim životnim troškovima, uključujući veće cijene energenata, povećati kapitalnu potrošnju za javne investicijske projekte i ubrzati njihovu provedbu, te osigurati efikasnu razmjenu informacija među poreznim vlastima kako bi se unaprijedilo prikupljanje poreza.
2. Riješiti probleme i rizike vezane za javna preduzeća i poboljšati pripremu ERP-a, fiskalno računovodstvo kao i kapacitete u sferi makroekonomske statistike, regionalnih računa, ankete o radnoj snazi i vladinoj finansijskoj statistici, te pojačati napore ka unaprijeđenju pokrivenosti i pravovremenosti statističkih podataka.
